Ministra da Saúde, Doutora Odete Maria Freitas Belo hateten ministerio halo ona mudansa ba prosesu no termu referensia rekrutamentu, liu-liu vaga ne’ebe iha defini kedas fatin no fasilidade saúde atu ema ne’ebe hakarak duni servisu iha fatin ne’e mak aplika.

Ministra da Saúde, Doutora Odete Maria Freitas Belo hateten ministerio halo ona mudansa ba prosesu no termu referensia rekrutamentu.

Nia salienta tinan barak sira hasoru problema kona ba distribuisaun rekursu humanu tanba ema hotu hakarak servisu iha sidadae lakohi servisu iha area remotas no muito remotas.

“Ami muda modelu rekrutamentu hanesan iha termu referensia rekutamentu ita indika kedas fatin no fasilidade saúde, nune’e bainhira sira aplika ona signifika sira tenke ba duni fatin ne’e tanba sira mak hili duni fatin ne’e,” nia hateten hafoin partisipa iha serimonia tomada de pose ba enfermeiru foun nain 59 iha salaun Palacio da Sinzas Kaikoli, Dili.

Nia dehan iha fatore barak ne’ebe kontribui ba distribuisaun rekursu humanu ne’ebe la balansu entre nasional no rural, maibe razaun ne’ebe dala barak hasoru maka distansia husi hela fatin no fatin servisu dook, do’ok husi familia.

Nia hateten tuir planu estratejiku setor saúde 2011-2030, hateten kada postu saúde ida tenke iha profesional saúde hanesan mediku geral, enfermeiru, parteira, farmasista no tekniku aliadu tanba ne’e espera ho mudansa prosesu rekrutamentu ne’e bele responde duni ba numeru sira ne’e iha postu saúde sira.

Nia haktuir profesional saúde sira ne’ebe koloka iha postu saúde, maibe la halao knar lolos tuir kumprimisio ne’ebe iha maka sei aplika sansaun disiplinar no halo demisaun.

Nia rekonese ekuipamentu mediku iha fasilidade saúde sira seidauk sufisiente no kompletu atu fasilita profesional saúde sira halao servisu ho diak, maibe governu nafatin fo konsiderasaun hodi aloka orsamentu atu sosa ekipamentu sira ne’e faze pur faze tanba orsamentu fiskal aloka ba area hotu laos saúde mesak.

Entretantu, Komisario Komisaun Funsaun Publiku, Antonio Freitas husu emposadu no emposada sira atu kumpri kompremisio ne’ebe sira hato’o ona katak prontu servi komunidade, nasaun, no sei loyal ba superior sira tanba profisaun ida ne’e hanesan karakter militar nian.

Nia dehan preokupasaun ne’ebe dala barak agente saúde sira hato’o mak distansia, probema familia no seluk tan.

“Funsonario publiku mai atu servi estado laos razaun fen no laen dook malu. Tanba laos komisaun funsaun publiku no ministra da saúde mak haruka, maibe imi mak hakarak aplika ba vaga sira ne’e entau tenke tuir,” nia hateten.

Nia dehan oportunidade servisu iha rai laran limitadu tanba ne’e aproveita atu dezempenha kareira no hadia moris tanba komisaun funsaun publika bele detime funsionario publiku kualker tempu, bainhira lahalo nia knar lolos tuir kumprimisio.

Iha parte seluk, Enfermeiru foun Manuel dos Santos hateten prontu atu servisu hamutuk ho profesonal saúde sira seluk iha fasilidade saúde ne’ebe kolokadu hodi fo prestasaun kuidadu saúde ba komunidade.

“Ami sei hasoru problema barak, maibe hau kontente no prontu atu hasoru tanba hau nia komprimisio ne’ebe hau halo ona katak prontu hasoru situasaun saida deit, hanesan timor oan tenke pasensia ho kondisaun moris real ita nia mak ne’e,” nia hateten.

Nia informa, fatin ne’ebe nia sei ba halao knar profesionalismu iha Munisipio Ermera, Postu Administrativu Hatulia no postu saúde Manufahe.