Presidente Country Coordinating Mechanism (CCM) Global Fund iha Timor-Leste, Filipe da Costa hateten governu hetan apoia orsamentu ho montante $5.7 milhoes husi Fundu Global atu finansia implementasaun programa moras Malaria, Tubercolouse no HIV/SIDA ba periodu tinan tolu 2021-2023.

Presidente Country Coordinating Mechanism (CCM) Global Fund iha Timor-Leste, Filipe da Costa hateten governu hetan apoia orsamentu ho montante $5.7 milhoes husi Fundu Global atu finansia implementasaun programa moras Malaria, Tubercolouse no HIV/SIDA ba periodu tinan tolu 2021-2023.

“Maske Malaria ita tama ona iha faze eleminasaun, maibe moras tubercolouse ita sei a’as tebes no moras HIV/SIDA mos kazu aumenta ba beibeik. Situasaun ne’e hatudu risku moras ne’e bo’ot liu taan ba ita nia rai, maibe ita nia rekursu atu responde ba ida ne’e foin mai husi global fund deit,” nia hateten bainhira partisipa iha serimonia asinatura MOU ho organizasaun implementador programa sira iha salaun Suai Timor Plaza, Dili.

Nia dehan servisu prevensaun no eleminasaun moras tolu ne’e iha rai laran hatudu progressu balun hanesan tinan ne’e 2021, Timor aplika ba sertifikasaun eleminasaun ba moras malaria no taxa deteksaun no tratamentu ba moras TBC no HIV/SIDA iha progressu diak.

Nia espera ho apoia ida ne’e bele fasilita diak liu tan servisu pesoal implementador sira iha baze hodi halao servisu edukasaun saúde, deteksaun sedu no tratamentu atu bele hakotu korete transmisaun moras tolu ne’e iha rai laran.

Fundu Global mak organizasaun internasional ida ne’ebe mobilize fundus hodi apoia nasaun sira atu kombate moras tolu hanesan HIV/SIDA, Malaria no Tubercolouse iha mundu.

Entretantu, Vice Ministru da Saúde Bonifacio Maucoli dos Reis hateten atu elemina moras sira ne’e iha rai laran importante mak tenke hakotu korente transmisaun tanba ne’e ema hotu tenke iha konsensia atu hakbesik aan ba fasilidade saúde hodi halo diagnostika no tratamentu bainhira konfirmadu positive TBC.

“Ema hotu tenke konsensializa aan karik maluk ruma hetan moras mear liu semana ida tenke lori ba fasilidade saúde atu bele foti kaben tasak hodi analiza, bainhira rezultado positive submete ba programa tratamentu,” nia hateten.

Nia dehan programa saúde na familia hanesan estrategia ne’ebe governu introdus atu bele hasa’e kobertura ba deteksaun kazu no tratamentu ba moras sira inklui moras TBC tanba profesional saúde sira sei visita uma kain atu halo edukasaun saúde no konsulta regular.

Iha parte seluk, Diretora Organizasaun Fundasaun Alola, Maria Imaculada Guterres hateten fundu global iha tinan 2021, sira hetan $40,000 hodi implementa programa iha baze, liu-liu halo edukasaun saúde ba inan sira no halo deteksaun sedu ba inan sira.

“Ami sei servisu hamutuk ho ekipa programa TBC iha ministerio da saúde no Organizasaun Mundial Saúde ba area teknika ami sei iha kareta ida halo movimentu ba sentru saúde tolu iha Munispio Dili atu halo teste diagnostika rapidu ba kazu sira ne’ebe ami sei refere,” nia hateten.

Nia dehan sira nia alvu ba programa mak inan isin rua, inan fo susu no labarik sira tinan lima mai kraik tanba sira nia servisu durante ne’e hare liu ba saúde inan no oan.