Quarta, Abril 24, 2024
Total visitors: 766366

Reprezentante Organizasaun Naun Govermental Estrela+, Heman Martins hateten pasiente positivu HIV barak mak lahalo tratamentu Anti Retro Viral (ARV) tanba sira hetan stigma no diskriminasaun husi agente servido saúde sira.

Reprezentante Organizasaun Naun Govermental Estrela+, Heman Martins hateten pasiente positivu HIV barak mak lahalo tratamentu Anti Retro Viral (ARV) tanba sira hetan stigma no diskriminasaun husi agente servido saúde sira.

Nia dehan laos profesionais saúde hotu halo stigma no diskriminasaun hasoru pasiente sira positivu HIV, maibe barak mak hasai liafuan ne’ebe perturba pasiente sira no fo sai rezultado teste pasiente nian ba ema seluk.

“Stigma no diskriminasaun nia impaktu mak halo ema tauk, moe hakbesik aan ba sentru saúde hodi hetan tratamentu. No impaktu ida bo’ot liu mak sira la halo tratamentu hili dalan oho aan,” nia hateten bainhira sai orador iha seminario ne’ebe organiza husi Grupo Youth Community Care (YCC) iha Xanan Reading Room Lecidere, Dili.

Nia dehan stigma no disriminasaun ne’e mosu tanba informasaun ne’ebe autor sira hetan kona ba moras HIV laloos no sira menus konhesimentu kona ba konseitu stigma no diskriminasaun.

Nia informa sosiedade sivil hamutuk ho ministerio da saúde no parseiru dezenvolvimentu sira halo esforsu hasa’e konhesimentu no konsiensia profesional saúde sira nian no komunidade jeral atu redus stigma no diskriminasaun ba maluk sira ho positivu HIV no suporta sira ba halo tratamentu.

Tuir dadus kumulativu nasional tinan 2020, hatudu total kazu positivu HIV ne’ebe detekta iha tinan 2003 to’o fulan setembru 2020 hamutuk nain 1,256, kompostu husi feto nain 457 no mane nain 799. Husi total nain 1,256 kazu pasiente nain 592 (47%) mak halo tratamentu ARV iha sentru tratamentu sira. Alende ne’e sidadaun ne’ebe mate tanba HIV hamutuk nain 148.

Iha parte seluk, Ministra da Saúde, Doutora Odete Maria Freitas Belo hateten sidadaun ida-ida iha dever no responsabilidade atu prevene aan husi epidemia HIV tanba ema barak mak hatene no komprende diak kona ba kauza no sintomas moras HIV, transmisaun no meus prevensaun.

Nia dehan prevalensia HIV iha rai laran ki’ik kompara ho nasaun seluk, maibe governu halo esforsu sensibiliza informasaun ba populasaun tomak no kria kondisaun atu bele fo atendimentu diagnostika no tratamentu ne’ebe dignu ba pasiente sira atu bele hakotu moras ida ne’e.

“Sira mate tanba sira la mai halo tratamentu no sira laos moras HIV deit, maibe moras seluk tanba HIV ataka ita nia imunidade entaun oportunidade ba moras oioin ataka entaun sira mate ho komplikasaun. Komplikasaun ne’ebe mate barak liu ho HIV mak TBC,” nia hateten.

Nia dehan sentru tratamentu ARV iha walu (8) mak hanesan hospital nasional, hospital referral lima, klinika Vera Cruz no Klinika Bairo Pite.

Nia hatutan iha posibilidade atu extende sentru tratamentu maibe presiza hare fali ba numeru kazu atu investimentu ne’ebe halo intermus rekursu, fasilidade no ekipamentu bele utiliza ho maximu.