Diretor Administrasaun, Finansas no Logistika, iha Hospital Nasional Guido Valdares (HNGV), Duarte Marçal de Araújo rekoñese iha funsionario balun ne’ebe fasilita ema asesu karta estado mediku ho gratuita tanba sira laiha sistema atu kontrola.

Diretor Administrasaun, Finansas no Logistika, iha Hospital Nasional Guido Valdares (HNGV), Duarte Marçal de Araújo rekoñese iha funsionario balun ne’ebe fasilita ema asesu karta estado mediku ho gratuita tanba sira laiha sistema atu kontrola.

Nia salienta, estado mediku iha tipu tolu mak atu trata sim motor no kareta ho nia kustu $1 tanba halo teste ba matan no tilun, no estado mediku atu aplika ba servisu ho kustu $8, no ikus liu trata visa nia kustu $5, maibe sei iha tan ezaminasaun oioin entaun bele to’o $35 dolar.

“Ami sei kolia ho banku atu ema sira ne’ebe mai asesu ne’e, sira simu invoice iha tezoreira reseitas hodi ba selu diretamente tanba durante ne’e ida ne’e lahalo entaun hau nia hare iha haruka halo deit, ne’e lalos. Ne’e falhansu adminsitrasaun ne’ebe ita tenke hadia,”nia hateten iha servisu fatin Bidau, Dili.

Nia dehan, HNGV iha fonte reseitas barak husi sala VIP, laboratoriu, radiologia, emergensia, maternidade, estado mediku, ICU, no kompañia balun tau kafe iha koridor hospital nian, maibe seidauk iha sistema ne’ebe diak atu rekolha reseitas sira ne’e.

Nia hatutan, sidadaun hotu tantu estranjeiru no nasional ne’ebe foti estado mediku tenke selu ho presu ne’ebe defini ona tuir tipu no baixa iha sala VIP mos tenke selu ba nasional $35 no internasional $50, maibe ba tratamentu seluk nasional gratuita.

Nia informa, hahu Janeiru to’o Setembru tinan 2020, ne’e sira kontribui ona reseitas $150,000 resin ba kofre estado, maioria mai husi sala VIP.

Iha parte seluk, komunidade Jose da Silva hateten sidadaun iha responsabilidade no prontu hola parte iha prosesu dezenvolvimentu liu husi kontribuisaun ki’ik sira hanesan selu estado mediku no seluk tan, maibe tenke iha sistema ida ne’ebe diak atu garantia kontribuisaun sira ne’e tama duni kofre estado.

“Ita hare ema barak mak mai lorloron asesu estado mediku hodi trata karta kondusaun, aplika servisu no aplika bolsu estudu tanba ida ne’e rekezitus importante ida. Signifika lorloron osan tama hela,” nia hateten.

Nia sujere, governu tenke halo investimentu ida ne’ebe integradu iha hospital nasional no hadia infrastruktura sira tanba instituisaun ida ne’e sai mos fonte reseita ida ba estado.