- Publika iha: 01 Setembro 2011
Diretór Klinika Bairo-Pite (KBP), Dr.Daniel Murphy hateten, numeru pasiente ho moras Lepra oras ne’e dadauk komesa menus iha Klinika ne’e kompara ho tinan kotuk.
“Ami sempre hetan kazu ida ne’e, maibé la’os lor-loron de’it, fulan ida ka fulan rua mak foin hetan pasienti maibé sira mai kontrola de’it no pasiente sira ne’e balun husi Dili, husi Oe-Cusse no balun husi Baucau maka mai halo tratamentu iha ne’e,”informa dr.Daniel Murphy, semana kotuk iha Bairo-Pite,Dili.
Tuir Dr.Daniel, durante Janeiru to’o Abril pasiente ho moras Lepra iha 13 inklui labarik na’in ida mak baixa iha klinika ne’e, iha fulan Maiu mane na’in 1, Junu mane ida tan enkuantu tama iha Jullu laiha liu. “Sira seluk mai para halo konsulta de’it,”.
Nia esplika, moras lepra ne’e mósu husi ema nia inus mak hada’et ba ema seluk, husi hena mutin ne’ebé mate bele sai lepra e moras ne’e perigozu tanba bele halo ema sai alezadu “tanba nia han ema husi ain fuan,liman fuan no halo ita nia matan sai aat, bainhira kona moras ne’e,”.
Atu prevene moras ne’e labele sai barak liu “diak liu programa saúde bele buka tuir ema sira ne’ebé hetan moras iha areia rural hotu hodi mai halo tratamentu iha klinika, nune’e labele hada’et tan ba ema seluk, ho nune’e mak ha’u foin dehan moras lepra iha Timor laran bele lakon ka sai zero,” nia dehan.
Moras ne’e alende kona ema boot, mós kona labarik ki’ik sira ho tinan 5 ba leten enkuantu tinan 5 mai kraik defisil atu kona.
Tanba ne’e husu ba pasiente moras lepra ne’ebé positive atu hemu aimoruk tuir regulamentu ne’ebé iha nune’e bele rekopera hikas sira nia saúde.
Iha parte seluk Xefé Gabinete Ministériu Saúde (MS), Joao da Silva hateten numeru moras lepra agora komesa tun iiha rai laran e agora sira halo tratamentu positive de’it.
“Kazu ne’e sei akontese maibé nia numeru la bo’ot hanesan tinan hirak liu ba tanba agora ita nia doutor sira fo atende ba pasiente possitivu de’it laiha negativu ona,” João hateten.
Entretantu Deolindo Coreia, nudar komunidade,nia sempre hado’ok aan husi ema moras lepra bainhira de’it nia hasoru nune’e labele da’et ba nia aan.
“Wainhira ha’u rona moras ne’e ha’u lakohi atu besik tanba ha’u rona katak moras ne’e wainhira han husi ita nia ain fuan no liman fuan halo ita sai alezadu tomak katak ita la’o la diak no bo’ok an mós ladiak,” nia dehan.