- Publika iha: 15 Março 2012
Tuir Responsavel ba Programa Planeamentu Familiar, Ministerio Saude (MS), Aurea Celina Martins, feto ho idade 20 ba kraik labele hola mane sedu tanba sira nia orgaun reprodutiva seidauk prontu ho masimu no sei fo impactu hahoris bebe prematuru.
“Se sira isin rua ho idade-idade ida hanesan ne’e bele akontese ran fakar e bele mos mate,” dehan Responsavel Martins, semana kotuk (23/02) bainhira halo workshop kona ba Saude Reproduktiva iha SKB Vila Verde Dili.
Tuir nia, saude reprodutiva importante tebes para joven sira bele iha konesementu no prevene sira nia a’an husi moras relasaun hada’et sexual no mos sira nia hatene bainhira mak sira bele isin rua no prevene isin rua sedu.
“Tanba hola mane sedu sei fo impacktu ba sira nia futuru, sira nia saude, hasae mos taxa mortalidade ba inan ho oan,” nia tenik.
“E sira mos labele kontinua sira nia escola ba iha nivel alto. Sira nia oan ne’ebe moris sei sai prematuru, bele akontese ran fakar, hemorregia no bele akontese mate ba sira.”
Tanba ne’e, nia dehan Ministerio Educasaun (ME) servisu hamutuk ho Ministerio Saude (MS) dezenvolve kurikulum halo konsultasaun atu bele hare kona ba tau importansia lisuk para atu bele prevene kazus sira ne’ebe mak iha.
Entertantu Reprezentante husi Federation of Health Republic Association Malaysia (FHRAM) Dra. Kim hateten tuir realidade ne’ebe iha Timor-Leste katak feto ho idade minoridade barak mak la remata sira nia eskola tanba isin rua sedu.
”Hau hare feto ho idade minoridade husi 20 mai kraik hola mane sedu deit tanba ne’e iha Timor-Leste feto barak mak sai sedu escola tanba isin rua,” Dra. Kim dehan.
Nia hatutan, dadus kona ba feto isin rua barak mak mate tanba sira nia orgaun orgaun reproduktiva seidauk pronto aru bele isin rua dadus ne’ebe sira hetan mak 660 inan husi 100.000 bele mate durante isin rua ho idade kik.