Terça, Abril 16, 2024
Total visitors: 766366

Diretór Ezekutivu Unidade Missaun Kombate Stunting (UNMICS), Filipe da Costa informa situasaun nutrisaun iha Timor-Leste, sai dezafiu bo’ot ba dezenvolvimentu no kresimentu nasaun nian tanba dadus hatudu munisípiu hotu tama iha liña mean ho prevalénsia stunting ka ra’es badak a’as. Stunting forma malnutrisaun ne’ebé afeta makas ba kresimentu kakutak labarik sira nian.

Diretór Ezekutivu Unidade Missaun Kombate Stunting (UNMICS), Filipe da Costa informa situasaun nutrisaun iha Timor-Leste, sai dezafiu bo’ot ba dezenvolvimentu no kresimentu nasaun nian tanba dadus hatudu munisípiu hotu tama iha liña mean ho prevalénsia stunting ka ra’es badak a’as. Stunting forma malnutrisaun ne’ebé afeta makas ba kresimentu kakutak labarik sira nian.

Nia salienta, dadus saúde no demografia tinan 2016, hatudu prevalénsia husi ra’es badak ka stunting nivel nasionál 47, 1%. Husi nivel munisípiu Viqueque 48,2%, Oecusse 57,1%, Manufahi 46,8%, Manatuto 46,7%, Liquica 45,8%, Lautem 42,3%, Ermera 63,4%, Dili 32,0%, Covalima 49,0%, Bobonaro 50,3%, Baucau 48,8%, Ainaro 60,3% no Aileu 53,9%. Situasaun ne’e ejiji governu servisu makas liu tan no hadia investimentu ba setór hotu ne’ebé sai fator ba problema malnutrisaun ba inan isin rua no labarik sira.

“Ita nia munisípiu hotu-hotu tama iha liña emergensia nia leten, tanba ne’e ita presiza servisu makas liu tan. Iha nivel nasionál, ita iha 47, 1%. Maibe iha munisípiu ne’e ita iha liña emergensia tanba indikador ne’ebé OMS fo katak prevalénsia 30% ba leten ne’e tama iha emergensia no ita nia munisípiu hotu prevalénsia liu 30%. Ne’e hatudu katak ita tenke halo esforsu ida barak liu tan, investe osan barak liu tan no foku iha intervensaun save sira ne’ebe ami defini ona iha planu nasionál konsolidasaun ba seguransa ai-han no nutrisaun,” nia hateten hafoin partisipa iha atividade enkontru ho media, iha salaun Auditóriu Ministeriu Prezidensia Konsellu Ministru, Dili.

Nia dehan asaun konkretu ne’ebé governu no parseiru sira halao ba prevensaun stunting mak fo edukasaun no informasaun ne’ebé sufisiente ba familia no inan sira atu hadia pratika familia nian ba kuidadu inan isin rua hanesan suporta inan isin rua sira konsumu ai-han ne’ebé nutritivu, enkoraja inan isin rua sira visita fasilidade saúde konsulta kuidadu ante natal minimu dala hat durante gravides, melhora infrastrutura bazika, hasa’e produsaun agrikultura hodi asegura aihan sufisiente ba familia, hasa’e rendimentu ekonomia uma kain atu iha kapasidade asesu ba aihan nutritivu sira.

Nia hateten asaun ida seluk mak kontinua extende implementa bolsa mãe jerasaun foun, ho metodu transfere osan ba inan isin rua hotu atu sosa ai-han ne’ebé nutritivu konsumu konsumu tanba intervensaun ne’ebé kritiku ba prevensaun stunting mak hahu husi inan isin rua to’o labarik tinan rua.

Nia hatutan bazeia ba analiza Banku Mundial, governu presiza halo investe $50 mileons kada tinan hodi rezolve problema malnutrisaun. Maibe governu foin bele investe $10 miloens ba hadia situasaun nutrisaun.

Iha parte seluk, Reprejentante UNICEF iha Timor-Leste, Bilal Aurang Zeb Durrani hateten plataforma koperasaun UN ho governu Timor-Leste, defini prioridade neen no seguransa ai-han no nutrisaun sai prioridade primeru tanba ne’e sira kompromete atu hamutuk ho governu rezolve problema deznutrisaun.

Nia dehan malnutrisaun forma hotu-hotu 100% bele prevene tanba ne’e papel media importante tebes atu ajuda governu habelar mensajen save sira ba komunidade, familia no inan sira konaba nutrisaun.

“Ami presiza ita bo’ot sira nia ajuda atu habelar mensajen importante lima ba komunidade tomak, mak inan sira hahu isin rua tenke han hahan nutritivu, liu-liu proteina, tenke konsulta kuidadu ante natal minimu dala hat hodi hetan aimoruk iron folic acid atu konsumu, oras ida bebe moris mai tenke fo susu ona no fo susu esklusivu durante fulan neen labele fo buat seluk inklui bee, tenke fo hahan nutritivu bainhira bebe fulan neen ona to’o fulan 23 no pratika fase liman durante periodu kritiku sira hanesan fo han no fo susu bebe,” nia husu.

Nia hateten prevalénsia malnutrisaun aas iha Timor-Leste, tanba fator ida mak pratika no fiar tradisaun sira ne’e lalos, maioria inan isin rua sofre anemia, inan isin rua la halo konsulta ANC, lakonsumu aimoruk ferru, 53% bebe moris la hetan susuben iha oras ida primeiru tanba konsidera susuben kinur ladiak no fo fali bee kahur ho masin midar, fo susuben formula subtitui inan nia susuben, fo sasoro tanan deit ba bebe sira idade fulan neen ba leten no 94% inan sira la fase liman bainhira fo han no fo susu bebe.