Analizadór Programa Adolsente no Joventude, iha United Nation Population Fund (UNFPA), Timor-Leste, Ferderick Nelson Mandela Lopes hateten dadaun ne’e foinsa’e no joven sira iha ameasa nia laran, liu-liu joven barak hetan Moras Hada’et husi Relasaun Seksuál (MHRS) no joven feto barak isin-rua sedu tanba menus informasaun kona-ba edukasaun seksuál ne’ebé komprensivu no loloos.

Analizadór Programa Adolsente no Joventude, iha United Nation Population Fund (UNFPA), Timor-Leste, Ferderick Nelson Mandela Lopes hateten dadaun ne’e foinsa’e no joven sira iha ameasa nia laran, liu-liu joven barak hetan Moras Hada’et husi Relasaun Seksuál (MHRS) joven feto barak isin-rua sedu.

Nia dehan atu salva foinsa’e sira husi ameasa ida-ne’e, importante fó edukasaun seksuál komprensivu ho informasaun ne’ebé loloos ba foinsa’e sira atu sira iha koñesimentu no abilidade foti desizaun ba sira-nia futuru ida-ne’ebé di’ak liu.

“Ita hotu hatene katak agora dadaun joventude sira iha ameasa laran tanba problema moras hada’et liuhusi relasaun seksuál no problema kona-ba kaben sedu, isin-rua sedu. Entaun ida-ne’e sai hanesan preokupasaun ida ba ita-nia nasaun no ba ami hanesan Fundu Dezenvolvimentu ba Populasaun, tanba ne’e ami mai ho intervensaun ida katak tenke espande halo intervensaun iha eskola sira atu ita metiga risku ida-ne’e,” nia hateten, hafoin partisipa atividade formasaun edukasaun seksuál komprensivu ba formadór sira iha salaun ETDA, Fatuhada, Díli.

Nia hateten sira servisu hamutuk ho organizasaun Forum Komunikasaun Feto Timor-Leste (FOKUPERS) fó ona formasaun ba formadór na’in 16 kona-ba edukasaun seksuál komprensivu, no sira sei kontinua sensibiliza informasaun sira ho loloos ba foinsa’e sira iha área rurál atu sira iha koñesimentu no abilidade foti desizaun ba sira-nia futuru.

Nia hatutan implementasaun programa ne’e sei hala’o iha eskola sekundáriu no vokasionál hamutuk 43 iha munisípiu tolu mak munisípiu Ermera, Viqueque no Bobonaro tanba dadus hatudu munisípiu sira-ne’e iha taxa kaben sedu no isin-rua sedu aas.

Nia informa joven mak futuru ba nasaun ida-ne’e, maibé bainhira joven matenek no talentu ho kondisaun moras sei labele kontribui ba dezenvolvimentu rai ida-ne’e nian tanba ne’e tenke halo esforsu proteje no salva joven sira.

Iha parte seluk, Partisipante Maria Monaliza Marçal hateten durante loron tolu ne’e sira aprende baut barak kona-ba igualdade jéneru, direitu no dever, abilidade komunikasaun no relasaun ho respeitu, kontrola emosaun no hirus, violénsia bazeia ba jéneru, hatene kontestu abuzu seksuál, prevensaun isin-rua sedu no prevensaun moras sira.

“Atividade ne’e oinsá ami fasilitadór sira tuun ba terenu rona informasaun husi foinsa’e sira no fo informasaun sira-ne’ebé loloos ba sira atu hatene sira-nia aan no oinsá ami utiliza linguajen ne’ebé simples no nakloke ba sira atu sira hatene hodi foti desizaun ba sira-nia aan,” nia hateten.

Nia espera sira sei bele tranzmite informasaun sira kona-ba edukasaun seksuál komprensivu ne’ebé loloos ba foinsa’e sira iha área rurál iha munisípiu tolu atu sira bele iha koñesimentu prevene aan husi moras no isin-rua sedu tanba rai ida-ne’e presiza joven sira-ne’ebé matenek, talentu no saudável.