Iha ámbitu diálogu nasionál entre labarik ho governu no parseru, ne’ebé organiza husi Instituto para a Defesa dos Direitos da Crianças (INDDICA), iha Díli, reprezentante labarik Sancho Moniz hato’o observasaun krítiku kona-ba mekanizmu governu nian atu proteje labarik sira ne’ebé konflitu ho lei tanba dadaun ne’e juvenil sira-ne’ebé konflitu ho lei hamutuk ho prizoneiru adultu sira iha prizaun ida.

Reprezentante labarik Sancho Moniz hato’o observasaun krítiku kona-ba mekanizmu governu nian atu proteje labarik sira ne’ebé konflitu ho lei.

Nia dehan estadu iha obrigasaun atu garantia direitu ema hotu nian inklui labarik sira no iha lei barak hahú husi konstitusaun RDTL no lei oan sira ko’alia kona-ba direitu labarik sira-nian.

“Ita iha lei barak ne’ebé ko’alia kona-ba direitu labarik nian, ha’u atu husu de’it ba nai-ulun sira mekanizmu saida mak estadu halo hodi asegura labarik sira-nia direitu bainhira sira hetan problema ho lei tanba labarik barak seidauk hetan sira-nia direitu hanesan agora iha prizaun labarik tau hamutuk ho ema bo’ot sira, seidauk iha fatin ketak ba labarik sira,” nia hateten bainhira partisipa iha diálogu nasionál entre labarik ho governu no parseru sira, iha Sentru Konvensaun Díli.

Entretantu, Labarik Olavio Almeida Araújo hateten iha konstitusaun RDTL Artigu 18 ko’alia momós kona-ba protesaun ba labarik sira, liu-liu labarik iha direitu atu hetan protesaun husi família, komunidade no estadu. Maibé realidade ne’ebé akontese protesaun sira-ne’e sei do’ok husi liafuan di’ak.

Nia agradese governu no Parlamentu Nasionál ne’ebé finaliza no aprova ona lei protesaun ba labarik no joven iha perigu atu reforsa di’ak liutan servisu protesaun ba labarik no joven sira ne’ebé iha problema ho lei.

“Depois lei ne’e aprova no finaliza ona ami labarik sira iha esperansa ida katak iha implementasaun ne’e hanesan mós ita-nia espetasaun sira-ne’ebé labarik sira sente hela durante ne’e,” nia espera.

Iha parte seluk, Vise-Ministra Solidaridade Sosial no Inkluzaun (MSSI), Signi Chandrawati Verdial rekoñese kondisaun ida-ne’e minoridade sira sei kahur malu ho adultu iha prizaun Becora.

“Ita mós rekoñese katak prizaun ba alin sira minoridade seidauk iha, MSSI hamutuk ho Ministeriu Justisa halo ona diskusaun balun, ita hatene mandatu governu ida ne’e sei remata iha tempu badak, maibé ita sei rai hela rekomendasaun ba ita-nia governu dala sia tuir mai atu haree fatin ida-ne’ebé ba alin sira minoridade sira-ne’ebé agora dadaun kahur malu hela ho ita-nia maluk sira adultu iha prizaun sira,” nia hateten.

Nia hateten banhira lei protesaun labarik no joven iha perigu promulga ona no tama iha vigór mak servisu tékniku sira sei dezenvolve di’ak liutan hamutuk ho liña ministériu sira-ne’ebé lei fó kompeténsia ba atu halo esforsu mellora servisu protesaun ba labarik sira iha rai-laran.