Ministra da Saúde, Doutora Odete Maria Freitas Belo hateten rezultado peskiza ai-han no nutrisaun tinan 2020, hatudu prevalensia labarik idade fulan 0 to’o 59 sofre malnutrisaun raes badak sei 47.1%, maske tun duni 3% kompara ho prevalensia 50.2% iha tinan 2013 nian.

Ministra da Saúde, Doutora Odete Maria Freitas Belo hateten rezultado peskiza ai-han no nutrisaun tinan 2020, hatudu prevalensia labarik idade fulan 0 to’o 59 sofre malnutrisaun raes badak sei 47.1%, maske tun duni 3% kompara ho prevalensia 50.2% iha tinan 2013 nian.

Nia dehan dadus ne’e hanesan alerta ida ba governu, liu-liu lina ministerio sira atu halo esforsu makas liu tan hodi redus no kombate malnutrisaun iha rai laran.

“Dadus ne’e sai hanesan baze ida ba ita atu halo esforsu makas liu tan tanba ita kompara ho nasaun sira seluk no padraun Organizasaun Mundial Saúde (OMS) nian, ita sei a’as,” nia hateten bainhira partisipa iha serimonia lansamentu relatório Preliminária Peskiza Ai-han no Nutrisaun tinan 2020, iha Palacio da Sinza Kaikoli, Dili.

Nia dehan malnutrisaun raes badak mak sei a’as ho 47.1% no todan menus 32.1%, maibe isin krekas tun ona husi 11% iha tinan 2013 ba 8.6% iha tinan 2020.

Nia hatutan atu rezolve problema malnutrisaun presiza esforsu makas husi setor hotu, maibe husi parte setor saúde nian kontinua halo edukasaun promosaun ai-han nutriente no dieta saúdavel ba komunidade sira atu bele hili produtu ai-han ne’ebe seguru no nutriente ba familia. No haforsa servisu kuidadu saúde primaria atu halo identifikasaun ba kazu hodi submete ba tratamentu.

Nia haktuir kontinua distribui suplementu nutriente ba fasilidade saude sira hotu hodi fo tratamentu ba pasiente malnutrisaun sira hanesan kondisaun malnutrisaun moderadu simu suplementu superserial atu bele hadia fali estadu nutrisaun no sira ne’ebe kondisaun grave halao tratamentu ho suplementu F75 no F100.

Iha parte seluk, Embaixador Uniaun European iha Timor-Leste, Andrew Jacobs hateten sira iha komitmentu atu apoia governu hodi luta hasoru malnutrisaun no fornese kuidadu saúde primaria ne’ebe kualidade ba komunidade.

Nia dehan, Uniaun Europea fo kontribuisaun miliaun sanulu pontu ida (10.1) dolar amerikanu ne’ebe alokasaun millaun rua (2) dolar amerikanu kada tinan diretamente ba tesouraria Timor-Leste nian tanba ne’e apoia ne’e hola parte kedas iha orsamentu jeral estado nian hodi finansia atividade no programa sira ne’ebe hetan ona konkordansia entre ministerio da saude no Uniaun Europea.

“Hahu kedas fulan Janeiru tinan 2019, liu husi projeitu Parseria ba Hadiak Nutrisaun iha Timor-Leste, Uniaun Europea fo apoiu finansiamentu no mos tekniku ba governu, ne’ebe barak liu direitamente ba ministerio da saúde ba implementasaun estratejia nasional nutrisaun nian ne’ebe ho objetivu atu hadia servisu kuidadu saúde primaria no nutrisaun populasaun nian,” nia hateten.

Nia dehan, sira mos apoia orsamentu millaun lima (5) dolar amerikanu ba UNICEF hodi apoia ministerio da saúde hodi hasa’e servisu nutrisaun iha Timor-Leste, ne’ebe sei foka liu ba edukasaun mudansa hahalok ema nian konaba nutrisaun, no pratika fo susu ba oan ne’ebe diak no intevensaun seluk liga ho nutrisaun hanesan ijiene, no saneamentu.