Segunda, Outubro 02, 2023
Total visitors: 766366

Diretór Nasionál Quarentena no Bioseguransa, iha Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP), Venacio Oliveira informa kada tinan, produtu naan animál hanesan naan manu, naan fahi, naan karau inklui produtu ikan ne’ebé importa kuaze tonelada 20,000 ba konsumu nasionál tanba produsaun lokal menus tebes.

Diretór Nasionál Quarentena no Bioseguransa, iha Ministériu Agrikultura no Peskas (MAP), Venacio Oliveira informa kada tinan, produtu naan ne’ebé importa kuaze tonelada 20,000 ba konsumu nasionál.

Nia dehan volume importasaun bo’ot tanba nesesidade konsumu aan barak, maibé produsaun rai laran menus implika ba folin karun, entaun produtu kojeladu sai opsaun ba komunidade atu konsumu naan animál.

“Mínimu liu mak tonelada 20,000 kada tinan, signifika nesesidade konsumu rai-laran mós aumenta. Entaun, ne’e servisu bo’ot ida ba Ministériu Agrikultura no Peskas, oinsá hasa’e produsaun rai-laran nian. Ita haki’ak animál tuir prátika no tékniku ne’ebé di’ak, fiar iha futuru bele redús produtu importasaun” nia hateten iha servisu fatin Comoro, Díli.

Nia hateten produtu animál ne’ebé importa barak liu mak naan manu husi nasaun Brazil no Indonesia. Kuantidade natoon naan fahi no karau ne’ebé husi nasaun Amerika no Australia.

Nia hatutan Timor-Leste la simu produtu animál fahi no karau husi área afetadu moras Foot and Mouth Disease (FMD), no moras Lumpy Skin Disease (LSK), iha Indonesia tanba ne’e naan karau no fahi importa husi nasaun Amerika no Australia.

Nia haktuir sira garantia produtu animál importadu seguru intermus livre husi risku moras, tanba antes produtu sira-ne’e tama mai rai-laran, sira halo ona investigasaun no verifikasaun ba nasaun orijin produsaun animál ne’e, livre husi moras sira. Alende ne’e bainhira produtu to’o iha ne’e ekipa sira halo verifikasaun ba sertifikadu no dokumentu sira inklui observa fisikamente laiha problema mak autoriza halo distribuisaun ba merkadu.

Nia konsiente loloos produtu importadu hotu tama mai tau iha sentru querentina hodi foti amostra halo teste laboratóriu molok fó autorizasaun distribui ba merkadu. Maibé tanba seiduak iha kondisaun laboratoriu ne’ebé adekuadu mak produtu hotu-hotu verifika sertifikadu nasaun orijin iha no dokumentu importasaun sira kompletu direitamente distribui ba merkadu.

Antes ne’e, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, iha aprezentasaun programa IX governu konstitusional ba Parlamentu Nasionál hateten governu sei haluan setór Agrikola, sei mellora prátika kultivu no produtividade agraria no sei dezenvolve asaun atu mellora produsaun iha kultura agrikola espesifiku no sistematika tuir protensial husi rejiaun ida-idak iha territóriu tomak.

“Kona-ba Pekuaria, hakarak aumenta produsaun animál ba 20% to’o tinan 2028, ho objetivu atu diminui importasaun produtu animál husi estranjeiru. Sei investe atu bele insentiva peskadores iha sira nia esforsu peska ho forma sustentável,” nia hateten.

Nia dehan polítika sira ne’ebé sei halo hanesan kria laboratóriu públiku ba investigasaun agrikola, hodi haree ba dezenvolvimentu programa prinsipal produtu agrikola hotu iha rai laran. Estabelese institutu peskiza dezenvolvimentu agrikola, ne’ebé sei haree liuba sistema produsaun hamutuk ho agrikultor sira. Kontinua mellora pratika agrikola hodi aumenta no hadia produsaun liu-liu formasaun, equipamentu no sistema irigasaun. Kontinua fó apoia ba produsaun kafé orgániku ho kualidade aas, inklui promove kafé Timor iha nivel nasional no internasional.

Estabelese sentru investigasaun produsaun animál, atu haree didiak espesie ne’ebé adapta diak ba kondisaun Timor-Leste nian, hodi mellora kualidade jenetika no téknika reprodusaun seletiva. Promove kriasaun pequena empresa hodi fo apoia ba pekuaria, inklui infrastrutura ba refrijerasaun, triajen, prosesamentu no embalajen atu dezenvolve indústria pekuaria ne’ebé seguru no kualidade.

Reve estudu ne’ebé hala’o ona iha setór peska hodi identifika asaun no estratéjia prioridade ba kresimentu setór ne’e nian. Regulariza no kontrolu peska no promove kampaña kona-ba téknika peskas ne’ebé fo risku ki’ik liuba estraga produsaun ikan nian no ambiente ne’ebé haleu sira ba peskador sira no komunidade. Investe formasaun rekursu humanu iha area peskas no aquaculture, hodi apoia servisu tekniku iha tasi laran no iha aquacultura. Estabelesmentu Institutu Nasional Peskas no Aquacultura, ne’ebé sei sai fonte promosaun no motivasaun ba investimentu privadu sira.