- Publika iha: 11 Fevereiro 2023
Embaixadór Uniaun Europeia (UE), iha Timor-Leste, Marc Fiedrich dehan relatoriu observasaun misaun UE nian iha elisaun presidensial tinan 2022, hatudu sei iha servisu ne’ebé tenke halo atu garante eleisaun ida ne’ebé transparante, kredivel no inkluzivu tanba ne’e, sira servisu hamutuk ho organizasaun sosiedade sivil hitu (7) atu halo asaun intervensaun sira atu reforsa esforsu governu nian hodi promove elisaun ida ne’ebé demokrátiku no inkluzivu iha Timor-Leste.

Nia saleinta sira aloka orsamentu Euro 600,000 ba projetu “Elisaun Demokrátika no Inkluziva iha Timor-Leste”, ne’ebé servisu hamutuk ho organizasaun Plan Internasional Timor-Leste, Associação de Deficientes de Timor-Leste (ADTL), Belun, Pátria, Movimentu Feto Foinsa’e Timor-Leste (MOFFE-TL), CAUCUS no JPIC durante tinan rua halao asaun hodi promove partisipasaun inkluzivu husi feto, joven, ema ho defisiénsia nian iha prosesu eleisaun tinan 2023.
“Uniaun Europeia kompromete hodi apoia demokrásia no direitus umanus iha Timor-Leste. Ami fortaleste asaun sosiedade sivil hodi reforsa esforsu governu no povu Timo-Leste hodi harii demokrásia ida ne’ebé forte no sustentavel. Mai ita hakuak ita nia dever síviku, hato’o kestaun sira ho diak no servisu hamutuk hodi kria futuru ne’ebé nabilan liu husi poder eleisaun ne’ebé livre no justu,” nia hateten bainhira partisipa iha serimonia lansamentu projeitu Elisaun Demokrátika no Inkluziva iha Timor-Leste, iha salaun Delta Nova Comoro, Dili.
Nia hateten relatoriu observasaun misaun UE nian iha 16, maibe agora hahu ho lima ho nia alvu mak feto, joventude, ema ho defisiénsia no haforsa kapasidade media lokal sira nian atu sensibiliza inforasaun sira konaba prosesu eleitóral ba komunidade sira.
Iha parte seluk, Diretóra Interina NGO Plan Internasional Timor-Leste, Fátima Estrela Soares hateten asaun intervensaun ne’ebé organizasaun hitu sei foku mak lei no prosesu eleitóral sira tenke harmoniza atu promove partisipasaun ida ne’ebé inkluzivu no signifikantivu husi votantes sira, reforsa kapasidade radio komunidade sira nian atu independentemente fo informasaun eleitóral ba votantes sira, reforsa kapasitasaun ba feto sira atu alkansa igualidade reprezentasaun iha posisaun eleitu no orgaun exekutivu partidu nian no promove partisipasaun ema ho defisiénsia iha prosesu tomak eleitóral nian.
“Ami hakarak fahe ba ita hotu katak asaun husi intervensaun ida ne’e sei kontribui ba elisaun ida ne’ebé demokrásia, transparensia, kredivel, no inklusivu ba votantes timor oan hotu, liu-liu feto, joven, no maluk sira ho defisiénsia atu asegura sira nia partisipasaun ne’ebé signifikativu no inklusivu iha elisaun,” nia hateten.
Nia garantia ho asaun koletiva husi sosiedade sivil bele reforsa esforsu tomak governu nian atu harii prosesu demokrásia iha Timor-Leste, liu husi festa demorasia ne’ebé realiza husi elisaun.