Sexta, Abril 19, 2024
Total visitors: 766366

Presidente Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL), Almério Villa Nova hateten inisiu tinan 2020, Konselho Nasional Trabalho kompostu husi Sekretaria Estadu Formasaun Profesional Empregu (SEFOPE), KSTL no Camara do Comércio e Indústria Timor-Leste (CCITL) hato’o proposta montante salariu minimu $150 dolar Amerikanu kada fulan, maibe governu seidauk aprova to’o tinan 2022, ho inflasaun ne’ebe aas montante ida ne’e la sufisiente ona ba ema atu moris ho dignu.

Presidente Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL), Almério Villa Nova hateten proposta montante salariu minimu $150 dolar Amerikanu kada fulan governu seidauk aprova to’o tinan 2022.

Nia salienta rezultadu peskiza vida minimu ne’ebe halao iha tinan 2014, analiza salariu minimu ne’ebe dignu ba trabalhador sira mak $200, maibe kondisaun ekonomia ne’ebe monu tanba impaktu husi empase politika rai laran hodi konkorda ho montante $150 dolar Amerikanu kada fulan.

“Ita la aprova proposta ida ne’ebe hatama iha fin tinan 2019, depois ita husik lao to’o tinan tolu no inflasaun kada fulan sa’e beibeik, entau peskiza ne’ebe ita halo iha tinan hira ba kotuk ne’e la koresponde ona ba vida moris ohin loron nian tanba folin nesesidade baziku kontinua sa’e ba beibeik,” nia hateten via telephone.

Nia dehan sira la simu ona keixa husi trabalhador sira, ne’ebe simu salariu menus husi $115 dolar Amerikanu, maibe iha preokupasaun sira konaba montante salariu minimu $115 ne’e la koresponde ona ba nesesidade familia durante fulan ida.

Nia hateten governu tenke aselera aprovasaun proposta salariu minimu $150, ne’ebe submete ona iha inisiu tinan 2020, no halo fali peskiza vida minimu iha tinan 2022, atu bele deside fali montante salariu minimu foun.

Iha parte seluk, Membru Parlamentu, Deputadu David Diaz Ximenes, hateten ema hetan salariu kada fulan minimu ho montante $250 dolar Amerikanu mak sira bele bo’ok aan.

“Tanba saida mak ohin loron ita sei koalia konaba ohin ita nia maluk sira koalia faan mantolun, ita koalia konaba ita nia funsionariu kontratadu sira tanba to’o ohin loron estadu deit mak proposiona kampu trabalho seluk seidauk. No ohin loron mos domina tiha ona ho ema rai liur, ita nia maluk sira loke kios sira ne’e haluhan tiha deit. Sira lakonsege ona tanba ne’e balun tenke halai sai ba rai liur no balun tenke obriga oan sira faan mantolun tanba empregu laiha oinsa sira moris,” nia hateten.

Nia hateten ema hotu koalia konaba direitu humanu, maibe realidade ema moris susar laiha empregu no laiha rendimentu.