Quinta, Abril 25, 2024
Total visitors: 766366

Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak hateten, estadu Timor-Leste atribui grau Colar Oderm Timor-Leste ba saudozu Max Stahl hodi valoriza kontribuisaun Max Stahl nian ba luta libertasaun nasional Timor-Leste.

Primeiru Ministru (PM) Taur Matan Ruak hateten, estadu Timor-Leste atribui grau Colar Oderm Timor-Leste ba saudozu Max Stahl.

PM Taur hateten, dedikasaun Max Stahl nian ba Timor-Leste ukun an ne'e importante tebes, tanba husi saudozu hl nian dedikasaun liu husi knar ne'ebe nia halo hanesan jornalista hodi rekolha filmagem ba akontesimentu ne'ebe mak akontese iha Masakre Santa Cruz 12 Novembru 1991, husi filmagem ne'e nia hatudu mak ohin loron Timor-Leste hetan liberdade ba ukun rasik an.

Nia dehan, Max Stahl konsidera hanesan eroi nasional ida maske nian ema malae mutin ida, maibe nia kontribuisaun ba libertasaun rai Timor ne'e bo'ot tebes.

"Estadu Timor-Leste atribui Grau Colar Ordem de Timor-Leste ho titulo postumo hodi valoriza no hato'o agradesimemtu estadu Timor-Leste nian ba saudozu Max Stahl nia kuntribuisaun iha luta libertasaun nasional," PM Ruak hateten.

Tanba ne'e nia dehan, nasaun tomak, povu tomak, Estadu Timor fo omenajen ida ne’e tanba nia papel ne’ebe nia dezempenna durante luta ida ne'e, espesialmente ba iha kazu 12 de Novembru joven sira nia luta inkui mos malae mutin ne'e.

Nia salienta tan katak, papel Saudozu Max no media sira importante iha luta ba libertasaun nasional, hodi fanun mundu tomak no sensibiliza mundu kona-ba sofrimentu timoroan sira nian, espesial iha Masakre Santa Cruz 12 Novembru 1991.

“Se media la iha, ema ignora ita, ema la konhese ita, ema la hatene ita papel media nian no papel Max Stahl nian fundamental loos fanun ema hotu, fanun mundu tomak, sensibiliza sira hotu katak buat ne’ebe sira hatene la hanesan la’o iha rai laran” nia haktuir.

Iha fatin hanesan Prezidente Conselhu Imprensa (CI) Vergilio Guterres hateten, Max Stahl sai mestri no ezemplu oinsa jornalista sira atu haktuir no hatutan knar ne'ebe mak nia halo hodi kuntribui ba luta libertasaun Timor nian.

"Husi mensagem ne'ebe Max husik hela mai ita mak, ekita, kunprimisio no fo an hodi hala'o knar nudar jornalista, tanba ne'e husu atu ita jornalista Timor nian atu banati tuir ezemplar ne'ebe mak saudozu Max rai hela.

Max maske o nia isin lakon husi ami let maibe o nia memoria ho o nia naran sei lalakon iha historia ba libertasaun nasaun Timor-Leste nian," Prezidente CI Guterres hateten.