Quarta, Abril 24, 2024
Total visitors: 766366

Presidente komisaun organizadora komemorasaun Masakre 12 Novembru ba dala 29, Zaulino Gomes da Silva hateten governu liu husi Sekretariadu Estado Joventude no Desportu (SEJD) apoia orsamentu ho montante $47,235 hodi komemora Masakre Santa Cruz no selebra loron nasional joventude iha nivel nasional.

Presidente komisaun organizadora komemorasaun Masakre 12 Novembru ba dala 29, Zaulino Gomes da Silva hateten governu liu husi Sekretariadu Estado Joventude no Desportu (SEJD) apoia orsamentu ho montante $47,235 hodi komemora Masakre Santa Cruz no selebra loron nasional joventude iha nivel nasional.

Nia dehan, atividade ne’ebe halao hodi komemora masakre 12 Novembru mak konsulta saúde massal ba sobrevivente no familia sira, kompetisaun drum band, kompetisaun pintura, kompetisaun hakerek istoria reflesaun 12 Novembru no konsertu musika.

“Ita laos ona 12 Novembru tinan 1991, ne’e laos sai memoria ida ne’ebe ita tenke triste hela deit. Masakre ne’e fo mai ita iha tempu ida agora ne’e atu hateke ba esperansa entaun ita labele triste hela deit iha momentu sira hanesan tenke sai momentu ida fo mai ita hateke ba esperansa,” nia hateten bainhira partisipa iha atividade konsulta massal ba sobrevivente 12 Novembru iha Lecidere, Dili.

Nia dehan, atividade sira ne’e atu fo oportunidade ba joven sira atu hatudu sira nia talentu, kreatividade sira no inisiativa sira hodi kontribui ba dezenvolvimentu iha rai ida ne’e.

Nia dehan, lisaun ne’ebe joven sira agora no futuru mai tenke aprende mak sakrifisiu no brani atu hasoru funu maluk sira hodi defende justisa, liberdade no lia loos.

“Ita foti valor ida brani no sakrifika aan ne’e sai lisaun ida ba ita atu kontinua brani hateke saida mak lalos iha ita nia rain. Tenke brani ba injustisa sira no sakrifika aan involve iha dezenvolvimentu nasional,” nia hatutan.

Entretantu, sobrevivente 12 Novembru, Francisco da Costa sente orgulho tanba Timor agora sai nasaun independente, maibe triste hare kondisoens moris povu nian ne’ebe sei mukit, liu-liu sobrevivente sira.

“Ami uluk labele eskola tanba ho hanoin ida katak ukun aan mak diak liu entaun ami lakohi eskola, fo vida tomak ba rai ida ne’e. Depois ukun aan ami labele halo baut ida tanba ami beik, maibe tenke hare ami nia oan sira,” hateten.

Iha parte seluk, sobrevivente Regina Babo Pinto Baptista husu joven sira atu hametin paz no estabilidade iha rai laran no aproveita oportunidade sira hodi hakbi’it aan atu kontribui ba dezenvolvimentu nasaun ida ne’e nian.

“Arte marial ne’e laos buat aat ida, ne’e buat diak, maibe sira uza mak lahatene tanba sira laiha unidade. Ami momentu ne’eba arte marsiais barak, maibe unidade metin tebes laiha ema ida mak sobu,” nia hateten.