Terça, Abril 23, 2024
Total visitors: 766366

Diretur Executivu Instituto de Apoia Ao Dezenvolvimento Empresariál (IADE), Filomeno Marçelino Belo hateten sira iha programa principal hat atu implementa hodi apoia dezenvolvimentu empresarial iha rai laran.

Diretur Executivu Instituto de Apoia Ao Dezenvolvimento Empresariál (IADE), Filomeno Marçelino Belo hateten sira iha programa principal hat atu implementa hodi apoia dezenvolvimentu empresarial iha rai laran.

Nia dehan, programa hat ne’e inklui formasaun no kapasitasaun baziku to’o avansadu ba emprezario sira, programa kompetisaun planu negosio inovativu atu fo oportunidade ba joven sira hodi hamosu ideia inovativu, programa asistensia teknika ba empresario sira, no ikus liu programa promosaun atividade negosio liu husi loke feira no utiliza plataforma media elektronika.

“Formasaun lao hela, ami iha ona klase 18 ho benefisiariu kuaze 300 resin. Formasaun ba agronegosiu, ne’ebe hare liu oinsa hasa’e produsaun no halo jestaun ba sira nia osan husi faan produtu no buka kliente. No kontraktor formasaun hare liu ba jestaun iha kompanhia laran inklui mos tekniku sura BOQ,” nia hateten iha servisu fatin Bebora, Dili.

Nia dehan, husi programa hat ne’e, programa tolu mak dadaun ne’e pendente hela hanesan kompetisaun planu negosio inovativu, asistensia teknika no promosaun, liu-liu loke feira tanba orsamentu laiha.

Nia hatutan, agora dadaun formasaun sira ne’ebe halao IADE parseria ho parseiru sira hanesan formasaun agronegosiu servisu hamutuk ho projeitu To’os ba Moris diak, ne’ebe kobre deit munisipio Viqueque, Baucau, no Maliana. No formasaun kontraktor sira parseria ho International Labour Organization (ILO) ne’ebe halao iha munisipio Lautem no Manatutu, no formasaun seluk liga ba planu negosio ne’e finansia husi orsamentu estado nian.

Iha parte seluk, Sekretaria Jeral Asosiasaun Emprezariál Mulher Timor-Leste (AEMTL), empresária Jacinta Pereira hateten prezensa IADE importante tebes atu prepara sidadaun sira ne’ebe hakarak halo atividade negosio ho diak no iha sustentabilidade.

Nia dehan, sira iha koperasaun diak ho IADE atu fo formasaun jeral no espesializada ba membru sira tanba sira iha modul formasaun ne’ebe kapas tebes no formador ne’ebe kualifikadu.

“Iha formasaun ne’e iha koñesementu barak ne’ebe sira fo hahu husi inisio hanesan ita nia mehi saida, atividade negosio ne’ebe ita hakarak, oinsa halo planu ne’ebe iha sustentabilidade, oinsa halo relatorio lorloron nian, livru kliente,” nia hateten.

Nia haktuir, vantajen ida mak IADE bele fo informasaun no rekomendasaun bazeia ba sira nia visita ba empreza sira, liu-liu kona ba jestaun finanseiru ba banku sira atu bele hetan konfiansa asesu ba kreditu.

Iha oportunidade ne’e, nia sujere ba IADE atu kontinua fo formasaun no fo motivasaun ba sidadaun sira atu involve iha setor empresarial, no akompaña nafatin empresaria sira atu bele iha planu ne’ebe diak no sustentabilidade tanba dala barak empreza mate moris.

Nia informa, total membru AEMTL ne’ebe registradu iha sistema hamutuk 65 empresa ho atividade negosio oioin hahu husi micro to’o iha mediu no bo’ot.