Quarta, Fevereiro 19, 2025

Durante tinan 2024 Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Lautém halo atendimentu ba kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) hamutuk haatnulu resin rua (42).

Durante tinan 2024 Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Lautém halo atendimentu ba kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) hamutuk haatnulu resin rua (42).

Komandante Polísia Munisípiu Lautem, Superintendente João da Costa hatete, kazu violénsia bazeia ba jéneru ne'ebé mak komandu atende no kazu hirak ne’e akontese, tanba impaktu husi lanu, problema ekonomia, no utilizasaun média sosial.

"Kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) durante tinan 2024 ne'e ita halo atendimentu hamutuk 42 kazu no kazu hirak ne’e ita prosesu hotu ona ba Ministériu Públiku," nia hatete.

Nia dehan, kona-ba aútor sira ne'ebé komete kazu VBJ ne'e, ninia finalidade seidauk simu, maibé kazu hotu-hotu prosesu ona ba Ministériu Públiku.

"Kazu hirak ne'e nia finalidade ami seidauk hetan, tanba ida ne'e segredu Justisa nian, depois lori ba iha Tribunal maka bele deside, maske rezultadu seidauk mai iha PNTL," Komandante Polísia Munisípiu Lautém Superintendente Costa informa.

Nia dehan, aleinde halo atendimentu ba kazu violénsia bazeia ba jéneru, Polísia Munisípiu Lautém mós halo sosializasaun ba komunidade sira oinsá atu bele hado'ok an husi violénsia.

Entretantu Akademista UNTL, Novita Dewi Vila-Nova dehan, kazu violénsia hasoru feto no labarik-feto kontinua aas, maibé to'o agora seidauk bele reduz, tanba ne'e esforsu prevensaun primária importante tebes.

"Ita haree esforsu barak mak governu ho parseiru sira hala'o ona, hodi redus violensia kontra feto maibé too agora seidauk bele redus," nia salienta.

Nia dehan, governu, tenke fó prioridade hodi halo prevensaun, tanba haree ba planu nasionál, kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru iha pilar importante mak hanesan prevensaun, protesaun no asesu ba justisa.

“Tenke aloka mós orsamentu ba iha área protesaun, governu iha obrigasaun tau matan nune'e bele prevene liuhusi halo prevensaun husi família, oinsa promove diálogu no relasaun ne'ebé seguru,” nia dehan.

Nia dehan, presiza servisu hamutuk ho parseiru internasionál sira hodi halo edukasaun kona-ba seksualidade ne'ebé komprensivu no saúde reprodutivu ba eskola sira hodi apoiu mós ba redusaun kazu Violénsia Bazeia ba Jéneru iha sosiedade.