Segunda, Outubro 02, 2023
Total visitors: 766366

Diretora Ezekutiva Fundasaun CAUCUS, Feto iha Polítika, Teresinha Maria Noronha Cardoso hateten, movimentu organizasaun feto sira kontinua halo esforsu empodera no enkoraja feto jerasaun foun sira atu envolve aan iha vida polítika, nune’e iha sustentabilidade partisipasaun ativu feto nian hodi luta ba dezenvolvimentu ne’ebé inkluzivu.

Diretora Ezekutiva Fundasaun CAUCUS, Feto iha Polítika, Teresinha Maria Noronha Cardoso hateten, movimentu organizasaun feto sira kontinua halo esforsu empodera no enkoraja feto jerasaun foun sira atu envolve aan iha vida polítika.

Nia dehan feto nia jornada iha vida polítika la fasil, enfrenta dezafiu oioin to’o iha situasaun atual envolvimentu feto iha vida polítika komesa iha progresu di’ak, tanba lei garante no ema barak konsiente feto no mane iha direitu hanesan.

“Ita iha enkuadramentu legál ne’ebé di’ak no garantia ona iha konstitusaun kona-ba oportunidade, maibé la’ós fasil. Ita bele aprende to’o nivel akadémiku ho teoria barak, nafatin la’ós fasil ba ita tau iha prátika moris lorloron. Ne’e esperiénsia ne’ebé feto maluk sira iha,” nia hateten hafoin partisipa diálogu Interjerasaun entre lider feto partidu polítiku ho tema Hametin Partisipasaun Feto iha Polítika ba Eleisaun ne’ebé Demokrátiku no Inkluziva iha Timor-Leste, iha Salaun Delta Nova, Díli.

Nia hateten deskriminasaun hasoru feto sei nafatin eziste iha sosiedade, no sai mós dezafiu ida ba organizasaun feto sira atu servisu makas hodi konsiensializa ema hotu katak lei garantia feto no mane, iha direitu hanesan atu envolve iha vida polítika.

Entretantu, Eis Membru Parlamentu, Maria Exposto hateten dezafiu ne’ebé sira hasoru tinan 2002, barak liu tanba kultura patriarkal ne’ebé sei forte no domina iha sosiedade, tanba ne’e númeru feto iha vida polítika mínimu tebes.

Nia dehan feto sei hasoru nafatin dezafiu iha jornada vida polítika, maibé laduun tanba lei inan hahú husi artigu 16, 17, 42 no 43 garantia feto nia partisipasaun iha vida polítika no sosiedade barak iha ona koñesimentu ba lei sira, tanba ne’e fila fali ba vontade feto maluk sira-nian atu envolve iha vida polítika.

“Iha tina ona lei ne’ebé fó dalan ba ita entaun dezafiu ba ita ne’e mak númeru menus, uluk lae mane sira seidauk hatene lei inan hateten saida kona-ba sira-nia direitu no feto nia direitu, ne’ebé dezafiu bo’ot tebes. Ohin loron ha’u hateten katak diferensia komesa iha redusaun dezafiu sira, maské nafatin hasoru tanba iha kompetisaun polítika, ne’e la fasil hanesan ita hanoin ami feto bele. Dezafiu polítika ne’e mai mós husi ita-nia vontade, ita dala barak (cuek) ema haruka ita tama tur iha estruktura partidu ita iha rajaun barak, ne’e mak dezafiu ne’ebé ita hasoru,” nia hateten.

Nia hateten feto dehan prontu lidera mak kualker oportunidade ne’ebé partidu fo tenke prontu atu asume responsabilidade ne’e.

Iha parte seluk, Embaxadora Timor-Leste ba Korea Sesante, Adalgisa Maria Soares Ximenes hateten la fasil atu foti responsabilidade iha vida porfesional nian, vida polítika, vida doméstika hamutuk dala ida, tanba ne’e importante kontinua aprende no hahú envolve aan iha vida polítika.

“Ita-nia família tenke forte uluk molok ita sai ba hala’o servisu iha liur hodi simu tan responsabilidade ruma ne’ebé ita hetan fiar. Família forte ne’e liuhusi edukasaun no komunikasaun iha uma laran atu ita toman responsabilidade moral iha família nian mak ita bele lori ida-ne’e la’o sai ba sosiedade no lori ita-nia ezemplu sira-ne’e la’o sai ba ita-nia servisu fatin no ba liur bainhira ita hetan fiar ba hala’o knaar ruma,” nia hateten.

Nia hateten dezafiu ne’ebé feto hasoru ne’e nunka para, sempre iha. Maibé feto hatene uza fuan no matenek kakutak atu ultrapasa dezafiu sira-ne’e, tanba feto iha sensibilidade ida kapas atu kombina sentimentu rua ne’e hodi rezolve problema.