Ministra Saúde, Doutora Odete Maria Freitas Belo hateten rezultadu peskiza demografia no saúde tinan 2016 nian, hatudu taxa inan fó susuben eskluzivu ba bebé sei menus 50% de’it tanba ne’e tinan 2023, governu no parseru realiza kampaña nasionál susuben inan atu sensibiliza família no komunidade kona-ba importansia susuben inan ba kosok oan sira-nia moris.

Ministra Saúde, Doutora Odete Maria Freitas Belo hateten rezultadu peskiza demografia no saúde tinan 2016 nian, hatudu taxa inan fó susuben eskluzivu ba bebé sei menus 50% de’it.

Nia dehan tinan-tinan, Ministériu Saúde hamutuk ho UNICEF, NGO Fundasaun Alola utiliza semana mundial susuben inan hala’o atividade kolókiu no eventu oioin atu hasa’e koñesimentu família, liu-liu inan kona-ba kualidade susuben inan nian ba salva moris kosok oan sira-nian no kontribui ba prevene malnutrisaun.

“Tinan ida-ne’e, ita deside atu hahú kampaña nasionál ida ho objetivu atu sensibiliza família no komunidade hotu kona-ba importánsia alimentasaun bebé no labararik bazeia ba evidénsia sientífika ne’ebé rekoñese valór nutrisionál, psikolójiku no kogntivu husi Susuben Inan.”

“Fó de’it susuben inan ba bebé to’o fulan neen no kontinua fó susuben inan ba bebé to’o tinan 2 ka liu. Ita-nia bebé mak fini ba nasaun Timor-Leste no susuben inan mak fundasaun moris ba ita-nia oan sira,” nia hateten hafoin participa iha serimonia lansamentu campaña nasionál susuben inan iha salaun MNEK Pantai Kelapa, Díli.

Nia hateten taxa malnutrisaun ba labarik idade menus tinan lima sei aas iha rai-laran tanba fatór ida mós prátika fó han ba bebé no labarik ne’ebé laloos, liu-liu inan sira barak bebé moris mai la fó susuben eskluzivu to’o fulan neen. Maibé introdús hahan sedu inklui deside fó susuben formula hodi subtitui inan nia susuben.

Tuir dadus peskiza demografía no saúde tinan 2016, labarik idade menus tinan lima ho pursentajen 47% sofre raes badak ka malnutrisaun krónika, 40% todan menus, 24% isin krekas.

Entretantu, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta deklara nia apoia 100% atividade kampaña nasionál susuben inan atu hasa’e ema nia koñesimentu no fiar ba susuben inan nian un’udar aihan ne’ebé di’ak liuba bebé sira-nia saúde.

“Inan barak lahatene fó fali mak formula. Formula ne’e perigozu tebes, tanbasá primeru inan sira ki’ak buka mak formula sira-ne’ebé folin baratu liu. Dalaruma nia prazu liu no lahatene instrusaun hanesan tau kanuru haat ba botir ida sira tau kanuru ida de’it, depois bee la moos tan, bibiron la moos, supeta la moos kotamidadu bakteria sai problema. Ne’e duni di’ak liu konsentra ba inan nia susuben ne’ebé Nai Maromak mak fó,” nia hateten.

Nia dehan kampaña ne’e laos bandu formula tama mai rai laran, formula bele tama mai rai laran tanba susuben formula bele halo buat barak. Maibé formula atu subtitui fali inan nia susuben ne’e mak perigoju no ladiak ba kosok oan sira nia saúde.

Iha parte seluk, Reprezentante UNICEF Iha Timor-Leste, Bilal Aurang Zeb Durrani hateten kampaña nasionál susuben inan ne’e hanesan oportunidade di’ak atu hasa’e konsiénsia públiku kona-ba importansia fó susuben inan ba bebé sira.

“Liuhusi mensajen iha plataforma multimedia, envolvimentu komunidade, inan-aman, kuidadór labarik sira bele hetan informasaun ne’ebé loloos kona-ba oinsa fó susu, no fó susu mak meiu ne’ebé baratu no seguru liu atu asegura kresimentu labarik nian di’ak no garantia moris di’ak labarik ida nian,” nia hateten.

Nia bolu ema hotu atu partisipa ativu proteje, promove no suporta inan sira fó susu bebé mak sei kontribui ba hasa’e taxa fó susuben eskluzivu ba bebé, ho ida-ne’e bele salva vida no hasa’e dezenvolvimentu saúde, sosio-ekonomia indivíduu, família no nasaun.

Nia hateten kampaña refere la’o ho susesu no hetan partisipasaun ativu husi sosiedade tomak no apoia polítika husi lideransa sira mak iha tinan 2030, Timor-Leste bele atinji objetivu redús taxa malnutrisaun husi 47% ba 22%.