Diretór Ezekutivu Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál (SERVE, IP) Florêncio Sanches hateten esforsu ne’ebé durante ne’e halo hodi empodera feto iha setór ekonomia iha progresu di’ak tanba dadus hatudu husi empreza 39,000 resin ne’ebé rejistu iha sistema ho 40% mak feto.

Diretór Ezekutivu Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál (SERVE, IP) Florêncio Sanches hateten esforsu ne’ebé durante ne’e halo hodi empodera feto iha setór ekonomia iha progresu di’ak tanba dadus hatudu husi empreza 39,000 resin ne’ebé rejistu iha sistema ho 40% mak feto.

Nia salienta sira-nia atividade komérsiu maioria tama kategoria médiu no mikroempreza, maibé sira ativu fó servisu ba ema seluk no kontribui taxa ba kofre estadu.

“Bazea ba dadus to’o fulan Agostu tinan 2022, ita iha empreza rihun 39 resin no 40% feto mak nain ba kompaña. Agora ba ezerse atividade ekonomia emprezariál iha terenu kuaze 50% até 60% sira kontribui reseita ba estadu. Ne’e hatudu katak feto nia luta ba dezenvolvimentu ekonomia agora kontribui bo’ot tebes,” nia hateten bainhira partisipa iha selebrasaun loron nasionál feto ba dala 46, iha Centro de Convenções de Díli (CCD).

Nia dehan feto sira lidera ona no kontinua empodera aan atu sai lideransa ne’ebé transformativa, inspirativu no inovativa iha setór hotu-hotu inklui setór ekonomia.

Nia informa tinan ne’e 2022, númeru empreza taka menus husi 100 tanba emprezáriu no emprezária sira barak mak muda sira-nia hanoin halo alterasaun ba atividade no inovasaun oioin atu empreza nafatin moris no atividade la’o.

Nia haktuir dadus atuál iha sistema rejistu totál empreza ne’ebé rejistradu besik 4,000 mak hala’o atividade komérsiu iha área oioin.

Iha parte seluk, Prezidente Asosiasaun Emprezariál Mulher Timor-Leste (AEMTL), Hergui Luina Fernandes Alves hateten sira servisu hamutuk ho Institutu Apoia Dezenvolvimentu Emprezariál (IADE) fó kapasitasaun ba membru sira kona-ba empoderarizmu atu sira bele halo jestaun ne’ebé di’ak hodi asegura sustentabilidade empreza nian no loke espasu ba membru sira faan sira-nia produtu.

Nia dehan empoderamentu ne’e envolve feto sira husi área rurál no nasionál, liuhusi aplikasaun “kadeia de valor” iha área turizmu no agrikultura tanba liuhusi ne’e mak bele hafrosa feto sira iha nível rurál no nasionál, liu-liu husi distribuisaun produtu husi sira iha rurál ba membru sira ne’ebé halo negósiu catring, restorante, otél iha nasionál

“Ita hatene katak luta ba empoderamentu feto iha ekonomia, ita la’ós luta atu hakbi’it sira hatene halo negósiu de’it, maibé ita luta atu kontra kultura ida ne’ebé sempre tau feto iha pozisaun segundu. Maské iha konstitusaun hatete ona katak feto no mane iha direitu hanesan iha aspetu hotu inklui ekonomia, maibé implementasaun oportunidade ba feto sei mínimu, liu-liu iha área espesífiku sira ne’ebé sente la’ós área feto nian hanesan konstrusaun,” nia hateten.

Nia konsente iha progresu oituan, maibé sei presiza halo advokasia makaas hodi garantia feto iha oportunidade tanba institusaun públiku barak seidauk fó konfiansa ba feto no norma sosiál sira ne’ebé sei sai barreira ba feto nia partisipasaun iha projetu tenderizasaun sira iha rai laran.

Nia haktuir sira mós loke espasu hanesan sentru souvenir, sentru art, gallery atu feto emprezária sira bele tau sira-nia produtu faan.