Quinta, Junho 01, 2023
Total visitors: 754002

Iha ambitu aniversariu lei kontra violensia domestika no. 7/2010, ba dala XII, Presidente Republika, José Ramos Horta hateten Timor-Leste rai ida ne’ebe moris iha dame laiha violensia politika no militar, maibe feto no labarik sira barak sei moris iha kondisaun laiha dame tanba sira hetan violénsia iha uma laran no iha sosiedade.

Iha ambitu aniversariu lei kontra violensia domestika no. 7/2010, ba dala XII, Presidente Republika, José Ramos Horta hateten Timor-Leste rai ida ne’ebe moris iha dame laiha violensia politika no militar.

Nia dehan dame laos deit aujensia violénsia politika no armada, maibe kuandu numeru violénsia domestika barak, violasaun oioin no violénsia kontra labarik sira barak mak rai ne’e laiha dame.

“Ita Timor iha dame, definisaun ausensia de guerra, maibe ba ki’ik oan no inan sira barak moris iha kondisaun ida ita labele hateten kondisaun dame. Ba sira laiha dame iha uma laran no iha bairo laran, purtantu ida ne’e mak hau hakarak didika tinan lima mai ne’e hare oinsa ita bele redus. Timor iha posibilidade ida ne’e no ita sei to’o iha ne’eba no ita sei sai ezemplu diak iha mundu tenke violénsia doméstika laiha, violénsia kontra labarik sira laiha. Ita sei servisu hamutuk ho organizasaun hotu nasional no internasional sira, rai ne’e ki’ik ho povu 1.3 milliaun deit no povu hatudu ona kapasidade rekonsiliasaun, perdaun ita bele halo ida ne’e,” nia hateten iha Palasiu Aitarak Laran, Dili.

Nia konsente violénsia doméstika fenomena mundial ida ne’ebe estudu barak hateten tanba problema ekonomia, kultura no seluk tan, maibe klaru atu redus violénsia hasoru feto no labarik sira tenke reforsa setor justisa no iha politika empoderamentu ba feto, atu feto iha poder politiku, ekonomiku.

Nia hateten importante mos tenke promove edukasaun kultura dame iha sosiedade, liu husi atividade oioin hanesan festival arte, festival filme, tour de timor, dili marathon tanba ne’e atividade sira ne’e sei hahu fila fali.

Iha parte seluk, Sekretaria Estadu Igualidade no Inkluzaun (SEII), Maria do Rosário Fátima Correia hateten servisu asesu ba justisa formal iha progressu tanba prosesu lalais ona, maibe presiza investe tan iha infrastrutura no rekursu humanu atu bele asegura ema hotu iha asesu ba justisa.

Nia dehan kada tinan SEII mos tau orsamentu hodi apoia grupo feto industria ki’ik sira atu dezenvolve sira nia atividade negosiu hodi hakbi’it sira nia ekonomia sai feto ne’ebe ekonomikamente independente.

“Empoderamentu ba feto SEII iha orsamentu ne’ebe tau iha transferensia publika mai ho natureza rotativa. Ita fo ona ba grupo barak iha munisipiu hotu ho valor orsamentu $2,000 ba sira halao atividade hetan tiha jurus mak osan inan ne’e sei fo fali ba grupo sira seluk,” nia hateten.

Nia hateten iha grupo balun ne’ebe susesu tebes tanba sira konsege halo ona rotativa fundu $2,000 dolar Amerikanu ba gurpo sira seluk atu komesa atividade negosiu.