Sábado, Abril 20, 2024
Total visitors: 766366

Kordenadora Fatin Hakmatek Psychososial Recovery and Development in East Timor (PRADET), Dili, Luisa Marçal hateten iha fulan Maior tinan 2021, sira simu vitima violensia bazea ba jeneru hamutuk nain 48, ne’ebe presiza hetan atendiementu forensic medika atu sai evidensia ba prosesu justisa formal.

Kordenadora Fatin Hakmatek Psychososial Recovery and Development in East Timor (PRADET), Dili, Luisa Marçal hateten iha fulan Maior tinan 2021, sira simu vitima violensia bazea ba jeneru hamutuk nain 48.

Nia dehan tipu violensia ne’ebe vitima sira hetan maka violensia domestika nain 35, violasaun seksual inklui insestu nain 9 kompostu husi adulto nain 3 no labarik nain 6, violensia fisiku laos violensia domestika nain 4.

“Kazu barak liu kompara ho fulan hira liu ba, wainhira seidauk iha serka sanitaria kazu maximu 35, maibe fulan Maior sa’e to’o nain 48. No kazu balun difisil tebes hetan violensia laos dala ida beibeik ona, entau ami ho parseiru sira buka dalan atu solusiona sira nia problema atu sira bele moris hakmatek no livre husi violensia,” nia hateten iha servisu fatin Bairo Pite, Dili.

Nia dehan vitima sira ne’e hotu hetan violensia fisiku no violasaun seksual tanba ne’e presiza halo ezaminasaun medika forensic. No iha balun ne’ebe hetan violensia verbal no emosioal hetan asistensia konseling.

Nia hateten depois hetan asistensia medika forensika, vitima ne’ebe sente la seguru fila ba uma sira halo referal ba uma entrada FOKUPERS atu bele hela iha ne’eba.

Nia haktuir bazea ba esperiensia ne’ebe vitima sira hetan, fator determinante ne’ebe hamosu violensia hasoru feto no labarik iha uma laran maka fen no lae deskonfia malu, problema ekonomia no seluk tan tanba ne’e atu redus violensia hasoru feto no labarik presiza asaun konkretu atu solusiona problema sosial sira ne’ebe mosu durante aplikasaun medida serka sanitaria no konfinamentu obrigatoriu ligadu ho surtu Covid-19.

Nia informa husi 48 vitima ne’ebe registu, nain 42 hela iha munisipiu Dili, nain 2 husi munisipio Ermera, nain 2 husi munisipio Aileu no nain 2 seluk husi munisipiu Manatutu.

Iha parte seluk Xefe Gabinete Kontrolu Kualidade no Komunikasaun Sosial, iha Hospital Nasional Guido Valdares (HNGV), iha Dili, Sara Maria Xavier hateten iha fulan Maio tinan 2021, unidade banku urgensia rejista kazu violensia domestika nain 8 tanba sira hetan pankada makas.

“Sira ne’e familia maka lori mai, sira mai hetan atendimentu direitamente husi profesioanl saúde sira. iha triajen ne’e ita fahe ba kategoria tolu tuir kondisaun pasiente nian, pasiente ne’ebe mai ho kritiku tenke hetan atendimentu urgente, pasiente tama iha semi urgente sei bele hein, no ida ne’ebe maka la urgente,” nia hateten

Nia dehan pasiente vitima violensia sira ne’e hetan tratamentu tuir sira nia nesesidade, hanena sira kanek profesional saúde sira halo tratamentu ba sira nia kanek. No sira ne’ebe presiza atendimentu psikologia refere ba acute care hodi hetan akonseilhamentu husi profesional psikologu sira.