Terça, Abril 16, 2024
Total visitors: 766366

Diretora Organizasaun Forum Komunikasaun Feto Timor-Leste (FOKUPERS), Maria Jose Guterres informa durante fulan tolu husi Marsu to’o Junho 2020, aplikasaun Estado Emergensia (EE), sira simu vitima Violensia Bazeia ba Jeneru (VBJ) nain 23 iha uma entrada.

Diretora Organizasaun Forum Komunikasaun Feto Timor-Leste (FOKUPERS), Maria Jose Guterres informa durante aplikasaun Estado Emergensia (EE), sira simu vitima Violensia Bazeia ba Jeneru (VBJ) nain 23 iha uma entrada.

Nia salienta, vitima sira ne’e hetan violensia oioin hanesan violensia domestika hamutuk nain 14, violensia abuzu seksual no violasaun seksual ba minoridade nain 7, violensia publiku ba labarik nain 1, no abandonadu nain 1. Alende simu vitima sira mos simu oan husi vitima ne’ebé tuir inan hamutuk nain 18.

“Impaktu husi violensia ba vitima sira, iha vitima nain rua ne’ebe ami tenke fo asistensia integradu liu-liu akompaniamentu ba sira halo tratamentu psikologia tanba hetan trauma makas husi violensia ne’ebe sira hetan. No, vitima violasaun seksual ne’ebe isin rua deskontente ho situasuan ne’ebé nia enfrenta tanba vitima rasik dehan iha tempu eskola no goja nia direitu liberdade hanesan labarik seluk, maibe nia tenke sai inan sedu,” nia hateten iha Tower Fatuhada, Dili.

Nia haktuir, kauza husi violensia sira ne’e mak problema ekonomia tanba estado emergensia ema hotu iha uma la halo atividade negosiu implika ba rendimentu familia hodi hamosu violensia iha uma laran, no seluk mak inan aman preokupa ho atividade familia, liu-liu atividade kultura husik hela oan ho ema seluk atu tau matan, maibe ikus mai oan hetan violensia seksual.

Nia hatutan, husi 23 vitima, nain 7 mak re-integra ona ba familia, nain 4 sei iha uma entrada, no nain 12 mak refere ona ba uma mahon sira tanba balun familia rasik lakohi simu sira.

“Ami sei aplika nafatin medida prevensaun COVID-19 fulan nen tan, liu husi uma entrada tanba estado emergensia bele hotu, maibe COVID-19 seidauk hotu. Wainhira seidauk iha vasina ba COVID-19 entau ami nafatin fo atensaun ba vitima sira atu ba uma mahon tenke liu uma entrada hela durante loron 14 hafoin ba uma mahon,” nia hatutan.

Iha oportunidade ne’e, nia mos apela ba parlamentu atu aloka mos osan kontinjensia ba servisu asistensia ba vitima sira tanba kada fulan no tinan, numeru vitima ne’ebé tama iha uma mahon lahanesan no bele liu numeru estimasaun.

Iha parte seluk, Membru Parlamentu Deputado Antonino Bianco rekunhese servisu uma mahon sira nian no dificuldade ne’ebé sira enfrenta relasiona ho numeru vitima barak liu osan ne’ebe alokadu kada tinan.

“Fundu dotasaun todo governu, liu-liu kontinjensia nian iha, maibe depende ba NGO ne’ebé parseria ho ministeriu sira atu aprezenta no ministeriu reforsa hodi atribui tanba ne’e hau hanoin iha mekanismu,” nia hateten.

Nia haktuir, iha mos fundu ba sosiedade sivil nian ne’ebé bele aplika hodi hatutan servisu governu nian iha komunidade.