- Publika iha: 29 Maio 2023
Ministru Finansas, Rui Gomes hateten rezultadu sensu populasaun no uma-kain tinan 2022, hatudu nivel literásia populasaun nian iha progresu di’ak tanba aumenta husi 67,3% iha tinan 2015, ba 72,4% iha tinan 2022.

Nia dehan númeru populasaun sa’e hela de’it iha tinan 20 nia laran, entre tinan 2015 ho sensu tinan 2022, númeru populasaun aumenta rihun 156 ou 13%. Entaun totál populasaun iha tinan 2022, hamutuk 1,341,737 ne’ebé kompostu husi feto 662,922 no mane iha 678,815.
“Rezultadu husi sensu 2022 ida-ne’e hatudu melloria lubun ida iha moris populasaun nian, ne’ebé importante atu subliña. Purzemplu, iha aumenta iha literásia husi pursentu 67,3 iha tinan 2015, sa’e ba 72,4% iha tinan 2022. Nota katak literásia aas liu iha otas 15 até 19 no intersante liutan, ita haree katak literásia iha otas ne’e, feto sira mak aas liu 89,2% kompara ho mane sira 86,9%. Ha’u kontente loos haree ba ida-ne’e,” nia hateten hafoin partisipa iha lansamentu relatáriu finál sensu populasaun no uma-kain tinan 2022, iha Aitarak Laran, Díli.
Nia hateten nivel literásaia di’ak liu iha kapital munisípiu sira, liu-liu munisípiu Díli tanba iha kondisaun no oportunidade ba sidadaun sira atu asesu ba edukasaun.
Nia hatutan relatóriu refere mós hatudu Timor-Leste sei hasoru dezafiu barak, pur ezemplu iha dezempregu iha otas joven sira tanba ne’e importante tebes polítika públika bele orienta liuba kriasaun kondisaun atu nune’e persentajen populasaun ne’ebé joven barak liu ne’e bele nakfila ba divivendu demográfiku ida iha futuru mai.
Iha parte seluk, Diretora Ezekutivu NGO Fundasaun Alola, Maria Imaculada Guterres hateten rezultadu ne’e hatudu iha progressu di’ak ba servisu advokasia ba governu kria kondisaun no hasa’e konsiénsia família atu fó oportunidade husik oan feto sira asesu ba edukasaun.
“Ita bele nota katak ema fó prioridade ona ba feto nia edukasaun atu sira bele hatene lee no hakerek tanba uluk buat hotu ba mane de’it. Agora atensaun ba feto ne’e komesa di’ak ne’e mak ami nota,” nia hateten.
Nia dehan relatóriu ne’e hatudu iha munisípiu hotu nivel literásia di’ak, signifika iha área rurál sira mós família komesa fó prioridade ba edukasaun.