Quarta, Maio 01, 2024
Total visitors: 766366

Diretór Nasionál Asisténsia Sosiál, iha Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Lucas Tois hateten labarik ho kondisaun defisiénsia ho idade 0 to’o tinan 6 hamutuk na’in 130 husi totál na’in 36,829 labarik ne’ebé rejista no aprovadu, hetan ona pagamentu Bolsa da Mãe-Jerasaun Foun iha fulan Juñu tinan 2023.

Diretór Nasionál Asisténsia Sosiál, iha Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Lucas Tois hateten labarik ho kondisaun defisiénsia ho idade 0 to’o tinan 6 hamutuk na’in 130 husi totál na’in 36,829 labarik ne’ebé rejista no aprovadu, hetan ona pagamentu Bolsa da Mãe-Jerasaun Foun iha fulan Juñu tinan 2023.

Nia dehan polítika Bolsa da Mãe-Jerasaun Foun, iha grupu alvu tolu mak inan isin-rua, bebé foin moris to’o tinan 6 no labarik sira ne’ebé ho kondisaun defisiénsia. Ba inan isin-rua sira kada fulan hetan subsídiu $15 dolar amerika to’o fulan 9. Bebé foin moris até tinan 6 sei hetan $20 dolar amerika kada fulan, no labarik sira ne’ebé moris ho kondisaun defisiénsia sei hetan adisional $10, entaun totál $30 dolar amerika kada fulan até halo tinan 6.

“Dadus sempre iha mudansa kada minutu, tanba rejistrasaun la’o nafatin. Ha’u fó de’it sira ne’ebé elejivel no aprovadu hetan ona pagamentu iha fulan Juñu tinan 2023, hamutuk 33,034. Husi númeru ne’e, labarik na’in 36,829 inklui sira ho defisiénsia na’in 130 no inan isin-rua 3, 998,” nia hateten hafoin halo sosializasaun programa Bolsa da Mãe-Jerasaun Foun ba Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL) iha Maskarinhas, Díli.

Nia hateten totál orsamentu ne’ebé halo pagamentu ba benefisiáriu na’in 33,034, iha fulan Juñu tinan 2023, ne’e hamutuk $991,710 dolar amerika.

Nia hatutan governu halo akordu ho ajénsia rua Telekomcel TPay, ne’ebé kobre munisípiu Ainaro, Bobonaro no Rejiaun Administrativu Espesial Oecusse Ambeno (RAEOA) no Telemor kobre munisípiu Covalima, Liquiçáa, Manatuto no Viqueque. Tanba BNCTL nia sistema benefisiáriu sira tenke aplika dokumentu identidade tolu mak BI, Kartaun Eleitorál no passaporte, ne’ebé benefisiáriu sira iha área rurál difisil tebes asesu ba atendimentu kartaun BI.

Diretór haktuir governu servisu hamutuk ho The Asia Fundation ne’ebé kolabora ho institusaun akademia balun iha Melbourne, Australia atu halo peskiza ba implementasaun programa ne’e.

“Ita hotu-hotu espera katak sira-nia peskiza sei hatudu mai ita sa impaktu husi programa ne’e ba komunidade, liu-liu benefisiáriu sira,” nia haktuir.

Nia informa tuir dekretu lei númeru 22/2021, kriasaun programa Bolsa da Mãe-Jerasaun Foun katak implementasaun fazeadamente, entaun agora iha hela preparasaun téknika atu espande tan ba munisípiu Aileu, Ermera, Manufahi, Baucau no Lautem iha tinan 2024.

Iha parte seluk, Diretór Ezekutivu Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL), Cesário da Silva hateten, númeru ema ho defisiénsia asesu ba subsídiu ne’ebé governu oferese sei ki’ik tebes, tanba foin ema ho defisiénsia na’in 8,000 mak asesu ba subsídiu ne’ebé pakote ho idozu sira no labarik idade 0 até tinan neen na’in 100 resin de’it mak asesu ba subsídiu Bolsa da Mãe-Jerasaun Foun.

“Subsídiu ba ema ho defisiénsia sira ne’ebé pakote ho ema idozu sira, tuir dadus husi Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun katak ema ho defisiénsia 8,000 mak hetan ona no subsídiu Bolsa da Mãe-Jerasaun foun foin 100 resin, ne’e ami konsidera númeru sei ki’ik, tanba haree husi dadus sensu populasaun tinan 2015, populasaun 38,118 mak ho kondisaun defisiénsia. Signifika 30,000 mak seidauk hetan subsídiu,” nia hateten.

Nia dehan objetivu husi programa subsídiu sira-ne’e atu hamenus malnutrisaun no ki’ak, entaun importante ba sira atu entende programa ne’e nia lalaok no rekezitu sira hodi sensibiliza no ajuda fali ba ema ho defisiénsia sira iha área rurál bele hetan subsídiu hodi sustenta sira-nia moris.