Quinta, Abril 18, 2024
Total visitors: 766366

Prezidente Institutu Nasionál Kombate HIV/SIDA (INCSIDA, I.P), Atanasio de Jesus informa dadaun ne’e sira servisu hamutuk Ministériu Saúde (MS) ho organizasaun nongovernmentál lokál sira hodi buka tuir ema moris ho HIV/SIDA na’in 399, ne’ebé sai husi tratamentu antiretroviral.

Prezidente Institutu Nasionál Kombate HIV/SIDA (INCSIDA, I.P), Atanasio de Jesus informa dadaun ne’e sira servisu hamutuk Ministériu Saúde (MS) ho organizasaun nongovernmentál lokál sira hodi buka tuir ema moris ho HIV/SIDA na’in 399, ne’ebé sai husi tratamentu antiretroviral.

Nia salienta ema moris ho HIV ne’ebé halo tratamentu konsumu aimoruk antiretroviral lorloron nia viralload ka kuantidade virus tuun, imunidade forte mak kondisaun fíziku di’ak no risku transmisaun ba ema seluk mós ki’ik. Maibé nafatin sujere atu utiliza prezervativu ka kondom, bainhira halo relasaun seksuál tanba la garantia 100% protejidu.

“Agora ami-nia orientasaun mak serivsu hamutuk ho NGO lokál sira inklui Ministériu Saúde, la’o tuir hela oinsá hetan ema sira-ne’e lori fila fali ba tratamentu. Servisu ne’e todan ida tanba ema ida-ida hela iha sira-nia uma ita ba buka tuir. Sira balun fila fila mai ona ho kondisaun sira hetan fali sintomas, sira ne’ebé sente kondisaun di’ak hela la kohi mai,” nia hateten hafoin partisipa atividade sensibilizasaun no edukasaun prevensaun ba komunidade protestante, iha Comoro, Díli.

Nia dehan fatór ne’ebé kontribui ba ema moris ho HIV sees husi tratamentu mak la fiar sira hetan infesaun virus ne’e tanba sira-nia kondisaun di’ak hela no distánsia asesu ba aimoruk mak dook. Entaun governu deside espande sentru ARV iha sentru saúde komunitária sira-ne’ebé iha pasiente liu na’in lima atu sira bele asesu ba aimoruk.

Nia hateten to’o agora seidauk iha aimoruk ne’ebé bele kura virus ida-ne’e, maibé aimrouk ARV ne’e alevia de’it virus ne’e atu imunidade forte nafatin hodi proteje ameasa infesaun microorganismu seluk, liu-liu mycobacterium tuberculosis.

Nia hatutan aimoruk ARV disponivel iha hospital referal Baucau, Maubessi, Maliana, Suai, Rejiaun Administrativu Espesial Oecusse Ambeno, hospital nasionál, Díli, inklui klinika privadu balun. No dadaun ne’e disponibilidade aimoruk ne’e to’o ona iha nivel sentru saúde komunitária sira.

Tuir dadus komulativu HIV/SIDA husi Ministériu Saúde, hahú tinan 2003 até 2022, hamutuk 1830. Husi númeru ne’e na’in 871 mak halo hela tratamentu ARV, na’in 271 mate ona no na’in 399 mak sai husi tratamentu.

Iha parte seluk, Sekretária Jerál, iha Igreja Protestante Timor Lorosa’e (IPTL), Juliana Temparaja hateten servisu kombate moras HIV/SIDA presiza asaun koletiva husi entidade hotu, liu-liu Igreja sira atu nafatin fó hanoin komunidade kona-ba perigu husi virus ida-ne’e.

Nia dehan kazu foun aumenta tanba sosiedade, liu-liu individu ida-idak nia konsiénsia atu prevene aan sei menus tebes. Entaun presiza servisu makas husi entidade hotu atu hasa’e koñesimentu no komprensaun sosiedade nian kona-ba moras ne’e atu ema ida-ida iha konsiénsia hodi proteje aan.

“Ita-nia komunidade iha koñesimentu ne’ebé klean, entaun sira mós haree ema ne’ebé moris ho HIV la hanesan inimigu ida atu tauk, maibé oinsá hamaluk sira lahalo stigma no diskriminasaun ba ita-nia maluk sira ho moras HIV/SIDA ne’e rasik,” nia hateten.

Nia hateten IPTL nakloke ba governu no entidade hotu atu diskute no halo asaun sira hodi kombate transmisaun virus ne’e iha rai-laran.