- Publika iha: 26 Abril 2023
Diretór Ezekutivu East Timor Blind Union (ETBU), Jacinto Pereira hateten sira triste iha Eleisaun Parlamentár, ne’ebé sei realiza iha loron 21 maiu 2023, sira la livre ezerse sira-nia direitu votu ho segredu tanba alterasaun lei eleitóral ne’ebé fo dalan ba governu prepara bulletin votu ho letra Braille la hetan promulgasaun husi Prezidente Pepúblika José Ramos Horta.

“Hanesan ema ho defisiénsia matan ne’ebé mós responsável ba maluk defisiénsia matan sira iha rai-laran, ami sente triste tanba ita-nia nai prezidente veta lei refere. Bainhira veta ona lei ne’e mak maluk defisiénsia matan sira nafatin vota hanesan baibain katak hetan akompañamentu, signifika ita-nia votu ne’e nafatin la segredu,” nia hateten nia hateten hafoin partisipa iha konferensia nasional ba eleisaun pasifiku ho tema A Fraternidade Humana Como Factor Esensial Para a Consolidasaun da pás e da Estabilidade Democratica, iha salaun CNE Colmera, Díli.
Nia konsidera asaun ida-ne’e hanesan diskriminasaun ida ba sira tanba sira sidadaun ne’ebé kada tinan lima ezerse direitu votu hodi kontribui ba dezenvolvimentu rai ida-ne’e nian, maibé kontinua sai vítima ba prosesu eleitóral tomak.
Nia hateten sira la sente seguru bainhira atu ba ezerse sira-nia direitu votu tanba sira-nia votu ne’e la tuir sira-nia konsiénsia no hakarak, maibé tuir ema ne’ebé akompaña sira-nia hakarak.
Entretantu, Komisária Komisaun Nasionál Eleisaun (CNE), Odete Maria Belo hateten esforsu ne’ebé sira halo mak kontinua fo edukasaun sivika ba eleitór sira no enkoraja maluk sira ho defisiénsia atu ezerse sira-nia direitu votu hanesan eleisaun sira anteriór tanba alterasaun lei la hetan promoulgasaun.
“Klaru lei ne’ebé altera la hetan promulgasaun mak sei uza nafatin lei atual ne’ebé iha katak ema ho defisiénsia sira sei ba kabina votu ema ne’ebé nia konfiansa sei lori nia to’o iha kabina votu atu vota tuir nia hakarak no nia konsiénsia ba partidu refere,” nia hateten.
Iha parte seluk, Membru Parlamentu Nasional, Deputada Elvina Sousa sente triste maluk ho defisiénsia sira nafatin hasoru difikuldade iha loron eleisaun tanba asesibilidade ba sentru votasaun no buletín votu, maibé fiar ba futuru sei bele iha eleisaun ida-ne’ebé inkluzivu liutan ba ema ho defisiénsia sira.
“Ha’u hanoin nafatin iha konvisaun katak ba tinan ida-ne’e enfelizmente lei ne’e la konsege passa. Ha’u fiar katak iha futuru sei bele no sei iha esperansa, maibé sosiedade sivíl no membru parlamentu sira tenke kontinua halo advokasia ba asuntu ida-ne’e,” nia hateten.
Nia dehan eleisaun demokrátika no inkluzivu demostra liuhusi sentru votasaun ne’ebé asesivel ba ema ho defisiénsia no buletín votu ne’ebé asesivel ba ema ho defisiénsia matan sira atu sira bele ezerse sira-nia direitu votu ho livre no segredu.