Diretur Nasional Saúde na Familia, iha Ministeriu da Saúde (MdS), Vitor Soares hateten governu ho apoia orsamentu husi parseru dezenvolvimentu sira hahu harii infrastutura iha fasilidade saúde balun hodi fasilita atendimentu saúde espesifiku ba vitima Violensia Domestika (VD) no Violensia Bazea ba Jeneru (VBJ) tanba lei kontra violénsia doméstika artigu 22 konaba asisténsia iha hospital fo knar setor saúde atu asegura vitima sira hetan asistensia saúde.

Diretur Nasional Saúde na Familia, iha Ministeriu da Saúde (MdS), Vitor Soares hateten governu ho apoia orsamentu husi parseru dezenvolvimentu sira hahu harii infrastutura iha fasilidade saúde balun hodi fasilita atendimentu saúde espesifiku ba vitima Violensia Domestika (VD) no Violensia Bazea ba Jeneru (VBJ).

Nia dehan hahu tinan 2020, liu husi projeitu Spotlight Initiative, ne’ebe suporta husi Uniaun Europe no KOICA atu redus violensia hasoru feto no labarik feto ba setor saúde foku liu ba harii fatin seguru iha fasilidade saúde 8 iha munisipiu Dili, Baucau, Viqueque, Liquisa, Bobonaro, Ermera, Covalima no Rejiaun Espesial Oecusse Ambeno (RAEOA) hodi fo atendimentu saúde espesifiku ba vitima sira.

“Ne’e ita halo atendimentu espesifiku tanba liga ho violensia bazea ba jeneru nian, entau tenke iha fatin seguru no iha espasu ne’ebe diak ba sira. Ita mos hanoin ona iha vitima no iha mos familia ne’ebe akompaña vitima sira, entau iha espasu ba ezaminasaun husi mediku sira, fatin ba ekipamentu mediku nian no ba mos familia sira ne’ebe akompaña,” nia hateten hafoin partisipa iha workshop nasional ho tema Reforsa Kapasidade Setor Saúde Atu Responde ba VBJ iha Timor-Leste: Integra Servisu VBJ ba Sistema Saúde Institusional iha Timor Plaza, Dili.

Nia hateten tinan 2021, iha projeitu tolu iha munisipiu Viqueque, Ermera no Bobonaro ho kustu $6,000 dolar Amerikanu kada obra extensaun fatin ida sentru saúde internamentu Viqueque Villa, sentru internamentu Gleno no sentru saúde Atabae.

Nia hatutan tinan 2022, iha projeitu lima iha munisipiu Dili, Baucau, Liquica, Covalima no RAEOA ho kustu $60,000 dolar Amerikanu kada konstrusaun ba fatin seguru iha hospital regional Baucau, sentru internamentu Liquica, Dili, hospital referral Oecusse no sentru saúde Salele Suai.

Nia haktuir iha tinan 2018, lansa ona formatu formasaun ba VBJ nian no matadalan responde ba VBJ, ne’ebe dadaun Institutu Nasional Saúde (INS) hamutuk ho parseru sira fo hela formasaun ba profesional saúde sira konaba atendimentu nesesariu sira no ezaminasaun forensic nian.

Iha parte seluk, Kordenador Fatin Hakmatek, iha Organizasaun Psychosocial Recovery and Development in East Timor (PRADET), Luisa Marçal hateten sira iha ona fatin proprio iha munisipiu Dili, Suai munisipu Covalima, Buacau, Maliana no RAEOA hodi fo atendimentu akonselamentu, saúde no ezaminasaun forensik ba vitima sira.

“Fatin hakmatek iha knar bo’ot ida ne’ebe durante ne’e halao ona mak halo ezaminasaun medical fortensik, ne’e baa mi importante tebes tanba oinsa ita bele ajuda feto maluk sira hetan justisa.

“Iha parte ida ne’e ita hare konaba vitima sira nia kondisaun fisiku husi ain to’o ulun, ita ezamina sira katak sira hetan duni bubu, kanek, moras iha isin lolon hodi sai hanesan evidensia ida fo ba polisia atu bele ba rejistu iha ministeriu publiku hodi halo prosesu,” nia hateten.

Nia hateten atendimentu ne’ebe sira oferese tuir padraun ou protokolu ezaminasaun forensik nian no molok halo ezaminasaun iha karta konsentementu ne’ebe vitima rasik tenke asina no ba vitima ho minoridade familia ou reprejentante vitima tenke asina.

Nia informa iha tinan 2020, sira simu vitima foun hamutuk 949 kompostu husi feto nain 875 no mane 74 mai ho kazu oioin hanesan violensia domestika, asaltu seksual, violasaun seksual, abuzu seksual no abandonadu. Iha tinan 2021, rejista kazu 1051 kompostu husi feto nain 943 no mane 108.