Diretora Executiva Organizasaun Community Based Rehabilitation Network Timor-Leste (CBRN-TL), Norberta Soares hateten feto no labarik feto ho defisensia barak iha area rural seidauk asesu ba programa protesaun sosial liu husi subsidiu ba invalides ne’ebe governu oferese $30 dolar Amerikanu kada fulan.

Diretora Executiva Organizasaun Community Based Rehabilitation Network Timor-Leste (CBRN-TL), Norberta Soares hateten feto no labarik feto ho defisensia barak iha area rural seidauk asesu ba programa protesaun sosial liu husi subsidiu ba invalides ne’ebe governu oferese $30 dolar Amerikanu kada fulan.

Nia dehan barak la asesu tanba falta informasaun no hasoru dificuldade atu trata dokumentu sira hodi prense rekejitus ne’ebe presiza.

“Ita hotu hatene lei, politika no estratejia sira iha no ita nia governu tau mekanismu sira hodi asegura ema hotu asesu ba programa protesaun sosial no rekuprasaun ekonomia iha situasaun Covid-19, maibe ami hetan informasaun husi ema lahanesan, liu-liu feto no labarik feto ho defisensia katak iha programa protesaun sosial ne’e seidauk fo benefisiu ba feto no labarik feto ho defisensia,” nia hateten iha salaun Tower Fatuhada, Dili.

Nia hateten deskobrementu seluk ne’ebe sira hetan mak dalabarak subsidiu ne’ebe ema ho defisiensia sira hetan kada fulan nen ho montante $180 ne’e familia sira uza ba halao atividade kultura no tradisaun la responde direita ba ema ho defisensia nia nesesidade moris lorloron nian.

Nia hatutan lei, politika no estratejia sira asegura duni direitu ema ho defisiensia nian atu asesu ba programa protesaun sosial, maibe sira presiza akompañamentu husi teknika sira hodi trata dokumentu sira. No presiza mos edukasaun sivika ba familia sira konaba direitu ema ho defisensia nain atu goja subsidiu ne’ebe governu fo.

Iha parte seluk, Xefe Departamentu Apoia Ema ho Defisensia, iha Ministeriu Solidaridade Sosial no Inkluzaun (MSSI), Januariu F. Ximenes rekonhese sira mos simu keixa barak husi ema ho defisiensia konaba subsidiu ne’ebe sira simu familia sira uza fali ba atividade kultura no tradisaun nian, no sira bolu xamada ba reprejentante familia ne’ebe simu subsidiu tanba osan ne’e governu fo atu ajuda responde ba benefisiariu sira nia nesesidade moris.

“Ida ne’e sempre akontese tanba dalabarak kliente balun mai hato’o sira nia problema iha departamentu ne’ebe hau lidera. Entau ami kordena ho familia sira no fo hanoin ba sira katak osan ne’e laos uza ba asuntu seluk, maibe gasta ba ema ho defisensia sira nia nesesidade ne’ebe presiza,” nia hateten.

Nia dehan sentru solidaridade sosial estabelesidu iha munisipiu sira, ne’ebe iha funsionariu tekniku atu halo servisu ajuda komunidade sira ne’ebe elejivel atu asesu ba programa protesaun sosial tanba ne’e komunidade ne’ebe hasoru dificuldade bele kontaktu sira atu bele akompaña trata dokumentu sira.

Nia hateten atu asesu ba programa protesaun sosial tenke iha sertidaun baptismu, kartaun eleitoral no karta estado mediku husi mediku sira katak ema ne’e ho kondisaun defisiensia tama iha kategoria grau 3.

Tuir dadus benefisiariu ema ho defisiensia ne’ebe asesu ona ba programa protesaun hanesan subsidiu invalides iha tinan 2021, hamutuk ema nain 8,473 kompostu husi feto 4350 no mane 4123. No labarik idade tinan 6 ate 17 ne’ebe ho defisiensia ne’ebe asesu ona ba subsidiu bolsa da mae hamutuk 951.