Presidente Board Rede Feto Timor-Leste, Yasinta Lujina hateten presiza haburas movimentu solidaridade ba igualidade hodi hapara violensia kontra feto no labarik feto iha rai laran tanba ne’e importante iha espasu ida ba entidade hotu ne’ebe servisu ba hapara violensia atu hamutuk buka solusaun ba dezafiu no obstaklu sira hapara violensia kontra feto no labarik.

Presidente Board Rede Feto Timor-Leste, Yasinta Lujina hateten presiza haburas movimentu solidaridade ba igualidade hodi hapara violensia kontra feto no labarik feto iha rai laran tanba ne’e importante iha espasu ida ba entidade hotu ne’ebe servisu ba hapara violensia atu hamutuk buka solusaun ba dezafiu no obstaklu sira hapara violensia kontra feto no labarik.

Nia salienta forum nasional ne’e hanesan meius ida atu mobiliza rekursu hotu hamutuk haforsa mekanismu sira ne’ebe implementa ona durante ne’e hodi hapara violensia hasoru feto no labarik.

“Ita hetan progressu balun ona, maibe ita presiza esforsu liu tan, tanba durante ne’e servisu ida-ida halo ninian. Entau oinsa hamutuk iha forum ne’e akumula rekursu ne’ebe iha ona, esperensia, matenek no kapasidade sira sai forsa ida ba luta hapara violensia kontra feto no labarik iha Timor-Leste,” nia hateten hafoin partisipa iha serimonia lansamentu forum nasional hapara violensia hasoru feto no labarik feto iha salaun cathedral Bebora, Dili.

Nia dehan liu husi forum ida ne’e bele iha diskusaun ne’ebe diak entre sosiedade sivil, governu no parseiru dezenvolvimentu sira kona ba mekanismu sira ba implementasaun planu asaun nasional violensia bazeia ba jeneru, liu-liu haforsa rede referral, servisu asistensia ba vitima no sobrevivente sira, asistensia legal asesu ba justisa, no kria sistema dadus ne’ebe diak kona ba violensia hasoru feto no labarik feto.

Rede Feto nudar organizasaun sombriña ida ba organizasaun feto hamutuk 46 iha teritorio tomak ne’ebe iha espesialidade, konesementu no esperensia servisu ba hapara violensia kontra feto no labarik feto liu husi kampana sensibilizasaun no fornese asistensia oioin ba vitima no sobrevivente sira.

Entretantu, Sekretaria Estadu ba Igualidade no Inkluzaun (SEII), Maria José da Fonseca Monteiro de Jesus espera forum ne’e bele halibur instituisaun oioin ne’ebe servisu makas ba prevensaun violensia hasoru feto no labarik atu iha kolaborasaun diak ba servisu hapara violensia iha rai laran.

“Hau kontente tebes ita iha forum nasional ida ne’e, ita hatene katak durante ne’e ita iha parseiru lubun bo’ot ida servisu iha area ida ne’e hanesan fo asistensia ba vitima no sobrevivente sira no prevensaun liu husi dalan oioin, maibe dala barak liu ita nia esforsu sira ne’e keta-ketak la kordena malu ho diak. Entau forum ida ne’e bele halibur hamutuk hare no buka solusaun ba obstaklu no dezafiu sira ne’ebe ita hasoru,” nia hateten.

Nia informa numeru keixa violensia hasoru feto no labarik aumenta makas, signifika ema barak mak konsente ona katak violensia domestika ne’e krime publiku katak vitima no ema ne’ebe sai sasin bele hato’o keixa.

Nia hatutan dadus ne’e mos hatudu servisu sira ne’ebe durante ne’e halao seidauk maximu sei presiza hadia mekanismu sira no haforsa atu bele redus numeru violensia hasoru feto no labarik.

Iha parte seluk, Embaixador Uniaun Europeia iha Timor-Leste, Andrew Jacobs hateten sira orgulho apoia sosiedade sivil sira liu husi inisiativa spotlight tanba dala barak sosiedade sivil sira mak sai ator primeru deteta no responde ba problema sira.

“Ami iha komitmentu maka’as atu hapara krime violensia hasoru feto no labarik feto sira, ne’ebe sai ona hanesan konflitu ne’ebe a’at tebes iha ita nia sosiedade tomak,” nia hateten.

Nia espera forum ne’e bele sai nudar oportunidade diak ida ba organizasaun sosiedade sivil sira atu deside no kolabora hamutuk ho forsa tomak hodi prevene violensia seksual, proteje vitima sira, hapara impunidade ba arguidu sira, asegura asesu ba saúde no justisa ba vitima sira.