Quarta, Abril 24, 2024
Total visitors: 766366

Presidente Komisaun Nasional Kontra Trabalho Infantil (KNTI), Aniceto Leto Soro hateten rezultado peskiza trabalho infantil iha tinan 2016, hatudu labarik ho idade tinan 5 to’o 17 hamutuk 17,000 resin (12,5%) mak halao servisu perigozu, ne’ebe prejudika sira nia edukasaun, dezenvolvimentu fisiku no psikologiku.

Presidente Komisaun Nasional Kontra Trabalho Infantil (KNTI), Aniceto Leto Soro hateten rezultado peskiza trabalho infantil iha tinan 2016, hatudu labarik ho idade tinan 5 to’o 17 hamutuk 17,000 resin (12,5%) mak halao servisu perigozu, ne’ebe prejudika sira nia edukasaun, dezenvolvimentu fisiku no psikologiku.

Nia dehan, governu seidauk iha lista servisu ne’ebe kategoria perigozu ba labarik sira, maibe tuir konvensaun internasional OIT 182 kona ba eleminasaun forma a’at hotu husi trabalhador infantil, ne’ebe governu ratifika ona katak servisu ne’ebe perigozu ba labarik sira mak sevisu ne’ebe prejudika sira nia saúde fisiku no mental no edukasaun.

“Ita seidauk defini lolos atividade perigozu mak ida ne’ebe, tanba ne’e ita presiza lei no agora dadaun ita iha ona esbosu. Lei ne’e aprova ona iha konselho ministrus entaun ita bele publika ona atividade ne’ebe bandu ba labarik sira, maibe agora ita hateten deit atividade ne’ebe bandu ba labarik sira mak atividade sira ne’ebe prejudika labarik sira nia dezenvolvimentu fisiku, edukasaun, no moral,” nia hateten.

Nia dehan, iha esbosu dekretu lei trabalho infantil ne’e hateten labarik idade 5 to’o 12 bandu totalmente halao servisu, no sira ne’ebe idade 13 to’o 15 bele halo servisu ne’ebe kaman tanba ne’e sei fo prioridade defini servisu bandu no la bandu ba labarik sira.

Nia hateten, sira seidauk iha data fiksu atu aprezenta esbosu lei ne’e iha konselho ministrus, maibe governu iha komitmentu atu konklui enkuadramentu legal sira kona ba trabalhador infantil iha tinan lima nia laran.

Entretantu, Xefe Programa no Peskiza iha Komisaun Nasional Direitu Labarik (KNDL), Jose Correia da Piedade hateten trabalhador infantil problema ida ne’ebe kritiku no kompleksu tebes iha Timor-Leste tanba ne’e presiza komitmentu politika no orsamentu atu bele elemina.

“Ita liga ba direitu labarik sira nian, lolos labarik sira ejerse sira nia funsaun no direitu atu hetan edukasaun, tratamentu saúde no domin husi familia sira, maibe realidade labarik sira halo fali servisu hodi apoia familia no buka sira nia moris rasik ne’ebe prejudika sira nia dezenvolvimentu fisiku, mental no edukasaun,” nia hateten.

Nia dehan, observasaun sira nian hare fator principal ne’ebe dudu labarik sira halao servisu mak problema kiak, familia laiha rendimentu, dezempregu a’as entau hakarak lakohi dudu sira buka servisu hodi sustenta familia no sira nia aan rasik.

Iha parte seluk, Presidente Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL), Almeiro Vila Nova hateten urjente atu iha enkuadramentu legal hodi defini servisu sira ne’ebe perigu ba labarik sira tanba dadus hatudu labarik barak involve aan iha servisu perigu.

Nia dehan, peskiza ne’ebe hatudu trabalhador infantil barak liu iha area rural ho 62,710 no urbana iha 4,978. Servisu ne’ebe labarik sira halo iha area rural mak agrikultura, no iha area urbana mak faan sasan.