- Publika iha: 23 Dezembro 2024
Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima Miguel Armada Cardoso dehan, husu ba Xefe Sentru Saúde no autoridade suku sira atu servisu hamutuk hodi kuidade fatin seguru ne’ebé estabelese iha Sentru Saúde Komunitária (SSK) Tilomar no fasilidade sira iha laran atu bele uza ba tempu naruk.

“Liuhusi prezenza uma seguru ne’e bele fasilita ita-nia komunidade ne’ebé sai vítima ba kazu violénsia bazeia ba jéneru no violénsia doméstika hodi rekupera sobrimentu ne’ebé iha hetan iha idaidak nia moris,” nia dehan bainhira partisipa iha inaugurasaun fatin seguru, iha suku Maudema, Postu Saúde Tilomar.
Nia mós agradese ba Ministériu Saúde no apoiu UNFPA, Koica, no Belun parseiru dezenvolvimentu sira ne’ebé servisu hamutuk ona hodi estabelese fatin seguru ne’e iha Postu Saúde Komunitária Tilomar.
Nia dehan, husu ba responsável uma mahon sira atu lori sobrevivente sira mai konsuta iha uma mahon ne’e. Nune’e mós pesoál saúde sira ne’ebé treinadu ona hodi fó atendimentu iha uma seguru ne’e atu fó tratamentu ne’ebé ho seguru no dignu atu sura sira labele lakon sira-nia direitu ba saúde.
Dircio Francisco Xavier Fatima Ximenes nu’udar Jerente Programa Violénsia Bazeia ba Jéneru husi UNFPA dehan, inaugurasaun ne’e liuhusi apoiu UNFPA nian ba Ministériu Saúde atu bele responde ba kazu violénsia bazeia ba jéneru.
“Inaugurasaun ba Fatin Seguru iha Tilomar ne’e hola parte iha apoiu ne’ebé fornese husi Koica ne’ebé kanaliza ba Ministériu Saúde liuhusi UNFPA ba lokál haat Díli, Baucau, Covalima no REAOA. Ha’u hanoin ida-ne’e pasu ida importante atu reforsa planu asaun ba violénsia bazeia ba jéneru iha implementasaun ho foku ba setór saúde liuliu
Nia dehan, fatin seguru ne’e estabelese iha fasilidade saúde ne’ebé identifikadu no merese duni attu apoiu pasiente sira-nia tratamentu ne’ebé seguru no garante konfidensialidade.
“Fatin seguru ne’e ita estabelese iha fasilidade saúde ne’ebé identifikadu no merese duni ho nia funsionamentu atu apoia liña primeiru ho komponente servisu esensiál saúde ba sobrevivente sira ho kategoria violénsia bazeia ba jéneru ho tratamentu ne’ebé seguru no garante privasidade no konfidensialidade.
Feto no inan-feton sira ne’ebé hetan violénsia bazeia ba jéneru iha ne’e iha ona pesoál saúde sira treinadu ho kapasidade no abilidade atu identifika hodi refere mai fatin seguru hodi hetan apoiu ne’ebé bele ajuda sira rekupera husi siklu violénsia ne’ebé sira enfrenta,” Jerente Dircio dehan.
Nia mós esplika, fatin seguru ne’e konstrui liuhusi apoiu husi Koica ho fundu orsamentu $36,505,17 ho medida 8x8 no kompleta ho ekipamentu não-médiku (mobiliáriu sira, sofa, kadeira, kama no hahan sira) no médiku iha aimoruk ne’ebé presiza tebes ba sobrevivente sira durante 72 oras, depois de halo avaliasaun risku seguransa bele refere ba uma mahon sira.
“Ita iha servisu koletivu ne’ebé hamutuk ho parte saúde la servisu mesak, Polisia VPU, parte sosiál, no uma mahon sira,” nia dehan.
Iha fatin hanesan Diretora Jerál Kuidadus Saúde Primária iha Ministériu Saúde Elizabeth Leto Mau dehan, violénsia bazeia ba jéneru sai ona hanesan problema saúde públika afeta ba ema direitu liuliu feto no inan feto sira iha Timor-Leste.
“Atividade ida ohin ne’e liuhusi projetu hamutuk ba Igualdade Jéneru ne’ebé finansiadu husi Koica liuhusi UNFPA hodi estabelese fatin seguru ida-ne’e. Hanesan ita hotu hatene, violénsia bazeia ba jéneru sai ona problema saúde públika hanesan peskiza Demográfika Saúde ne’ebé fó-sai iha 2016 hatudu katak feto no labarik feto sira ho idade 15 to’o 49 ho pursentu (38%) mak sai vítima ba violénsia fíziku no violénsia seksuál,” dehan DG Leto Mau.
Nia dehan, agradese ba apoiu husi entidade hotu hanesan Koica, UNFPA, Belun, VPU, PAM no Jerente Saúde Tilomar tanba servisu hamutuk hodi fornese apoiu ne’ebé di’ak ba sobrevivente sira.
“Ita iha pesoál na’in-ualu (8) ne’ebé treinadu ona hodi fó atendimentu iha fatin seguru ne’e. Tanba ne’e husu ba pesoál saúde sira atu fasilita servisu apoiu ba ita-nia komunidade liuliu sobrevivente sira ne’ebé mai iha ne’e no ita tenke apoiu sira ho di’ak nune’e sira bele sente seguru no rekupera husi situasaun ne’ebé sira hasoru,” nia dehan.
Entretanteu Xefe Aldeia Aitaman iha Suku Maudemo Postu-Administrativu Tilomar Maria da Silva dehan, sente kontente tebes ho uma mahon ne’ebé inaugura ona no bele sai fatin seguru ba nia komunidade bainhira hetan violénsia bazeia ba jéneru liuliu violénsia fíziku ruma.
“Ami agradese tebes ba parte hotu no hanesan autoridade lokál sei servisu hamutuk no sei ajuda komunidade hotu nune’e sira saisobrevivente liuliu feto no inan-feton sira ne’ebé sai vítima ba violénsia bazeia jéneru liuliu violénsia fíziku atu bele mai iha fatin ne’e hodi hetan tratamentu ne’ebé di’ak no seguru,” dehan.