- Publika iha: 02 Fevereiro 2023
Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, husu ba parseru internasionál sira, ne’ebé apoia rekursu mai Timor-Leste atu konsentra iha setór agrikultura no setór Bee, Saneamentu no Ijiene (BESI), hodi bele kontribui ba hadia seguransa ai-han no nutrisaun ba labarik no feto sira-nian.

Nia salienta tinan 20 nia laran, governu la tau prioridade ba setór agrikultura no seguransa ai-han tanba realidade povu sei enfrenta inseguransa ai-han, ki’ak sei aas no metade labarik sira iha kondisaun subnutrisaun.
“Ha’u husu ba parseru internasionál sira favór ida hotu-hotu konsentra liuba agrikultura, bee moos no saneamentu. Lalika lakon tempu ho buat seluk, lakon tempu tanba sira-nia rekursu sira mak konsentra ba agrikultura no dezenvolvimentu rurál,” nia hateten bainhira partisipa iha serimónia lansamentu projetu foun husi USAID ho naran transforma sistema agro-ai-han hodi hadia seguransa ai-han no rezilénsia ba krize sira iha Timor-Leste, iha Salaun City 8, Manleuna, Díli.
Nia espera projetu ida-ne’e ezekuta ho di’ak, nune’e fó duni impaktu di’ak ba seguransa alimentár povu iha área rurál tanba laiha nasaun ida forte, bainhira la totalmente 100% soberanu iha setór agrikultura, bee moos no nutrisaun.
Nia hateten agrikultór tenke hetan subsidiu husi estadu no hetan impresta husi banku sira ho funan ne’ebé ki’ik, se lae tinan 20 mai tan seidauk bele rezolve problema seguransa alimentár no deznutrisaun iha Timor-Leste.
Tuir dadus peskiza ai-han no nutrisaun tinan 2020, labarik idade menus tinan lima 47% sofre malnutrisaun raes badak, 32% todan menus no 8.6% kondisaun krekas. No relatóriu analiza klasifikasaun integradu ba seguransa ai-han iha tinan 2019, hatudu 36% populasaun enfrenta kondisaun inseguransa ai-han krónika.
Entretantu, USAID Deputy Assistant Administrator and Chief Climate Officer, Gillian Caldwell hateten sira apoia tan fundu adisional ho montante millaun U$4 hodi servisu hamutuk ho organizasaun agrikultur sira fó formasaun no asisténsia téknika ba grupu joven no feto sira atu hasa’e valór nutritivu ba ai-han sira no hasa’e produtividade produsaun rai-laran.
“Ami hatene seguransa ai-han kauza ba problema barak, liu-liu preokupasaun agora labarik sira ho raes badak liga ho sira dezenvolvimentu, ne’ebé sei fó impaktu ba abilidade joven sira-nian sai produtivu hodi hetan moris di’ak no kontribui ba ekonomia,” nia hateten.
Iha parte seluk, Reprezentante FAO iha Timor-Leste, Rajendra Aryal hateten projetu ne’e sei implementa iha munisípiu Aileu, Ainaro, Baucau, Bobonaro, Covalima, Ermera, Lautem, Manatutu, Manufahi no Viqueque durante períodu 2022-2024.
“Ida-ne’e kooperasaun ne’ebé forte tebes entre USAID, FAO no Governu, ami espera projetu ida-ne’e sei kontribui ba redús taxa seguransa ai-han no malnutrisaun iha Timor-Leste,” nia hateten.
Nia dehan tarjetu ba projetu ida-ne’e mak grupu joven no grupu feto sira, liu-liu fó formasaun ba sira no apoia asisténsia téknika ba sira atu promove agrikultura konservasaun, katak agrikultura ne’ebé amigável ba ambiente ligadu ho utilizasaun adubu orgániku.