Diretor Servisu Munisipal Saúde Bobonaro, João Baptista Mau Cardoso hateten kuantidade medikamentu no produtu medika sira ne’ebe distribui ba sentru saúde komunitaria sira atu responde deit ba loron balun tanba seidauk iha armajen proprio rai produtu sira inklui aimoruk.

Diretor Servisu Munisipal Saúde Bobonaro, João Baptista Mau Cardoso hateten kuantidade medikamentu no produtu medika sira ne’ebe distribui ba sentru saúde komunitaria sira atu responde deit ba loron balun tanba seidauk iha armajen proprio rai produtu sira inklui aimoruk.

Nia dehan distribuisaun medikamentu iha nivel munisipiu bazea ba kapasidade no kondisaun fatin rai aimoruk tanba aimoruk balun ne’ebe presiza rai iha temperatura malirin, ne’ebe fatin barak laiha kondisaun ida ne’e.

“Sentru saúde ami distribui tuir kapasidade rai tanba ita laiha armajen proprio ba rai aimoruk nian iha sentru saúde. Ita iha kuartu ida rai aimoruk, maibe ba aimoruk sira ne’ebe ita uza ba loron ida rua nian laran deit atu rezerva ba fulan to’o tinan ita seidauk bele rezerva iha sentru saúde sira,” nia hateten iha salaun João Paulo II Comoro, Dili.

Nia hateten sira mos enfrenta problema transporta atu halo distribuisaun medikamentu to’o iha nivel postu administrativu sira to’o iha postu saúde sira.

Nia hatutan atu asegura populasaun sira iha asesu ba medikamentu ne’ebe kualidade, governu tenke halo investimentu ba sistema armajenamentu nian tanba kondisaun armajen ne’ebe la apropriadu prejudika ba kualidade medikamentu.

Enkuantu, Diretora Servisu Munisipal da Saúde Manufahi, Florêcia Corte Real Tilman hateten sira uza fatin tuan hodi rai medikamentu no produtu medika sira, maibe iha tempu udan bee tama tanba ne’e sira utiliza fatin Polo Universidade Nasional Timor Lorosa’e nian hodi rai aimoruk sira.

“Agora dadaun ami uza Polo universidade nian mak rai medikamentu. Polo ne’e UNTL nian, maibe harii iha rai saúde nian tanba ne’e ami foti sala balun hodi rai medikamentu sira,” nia hateten.

Nia dehan armajen iha sentru saúde sira iha atu rai aimoruk, maibe fatin mak klot no kondisaun ladun apropriado atu asegura kualidade aimoruk sira.

Iha oportunidade ne’e nia agradese sira hetan kareta truk box ida hodi fasilita servisu distribuisaun medikamentu iha nivel munisipiu to’o iha postu saúde sira tanba durante ne’e sira utiliza kareta multifunsaun ne’ebe halo mos evakuasuan ba moras.

Nia informa sira iha sentru saúde hat, sentru internamentu ida, uma maternidade 4 no postu saúde iha 23.

Iha parte seluk, Diretur Ezekutivu Servisu Autonom Medikamentu no Ekipamentu Saúde Institutu Publiku (SAMES, I.P), Santana Martins rekonhese sistema armajenamentu iha nivel munisipiu sei fraku tebes, maibe iha tinan 2020, hahu ona estabelese servisu armajenamentu iha nivel regional.

Nia dehan tinan 2021, sira hetan apoia doasaun kareta cold box ida, kareta truk box tolu no forklift tolu atu distribui ba armajen regional Baucau, Ainaro, Bobonaro. No kareta mini truk 8 hamutuk ho kareta mini truk 5 seluk doasaun husi governu Australia atu entrega ba munisipiu 12 inklui ida ba Rejiaun Administrativu Espesial Oe-cusee Ambeno (RAEOA) hodi fasilita servisu distribuisaun medikamentu no produtu medika ba sentru saúde to’o postu saúde sira.

“Ita nia espetativa katak munisipiu sira iha oportunidade halo jestaun aimoruk ho diak liu tan, liu-liu distribuisaun nian tanba ita bo’ot sira akompaña no hare durante ne’e sira tula aimoruk iha kareta multifunsaun, ne’ebe mos tula moras sira,” nia hateten

Nia informa, orsamentu jeral estado tinan 2022, sira hetan alokasaun $5.9 milhoens dolar Amerikanu hodi sosa aimoruk inklui ona selu taxa sira.