Diretor Executivu Servisu Rejistuno Verifikasaun Empresarial, IP (SERVE), Florêncio da Costa Sanches hateten empreza 80% husi 35,000 ne’ebe rejistu iha sistema la hetan oportunidade partisipa iha projetu konkursu publiku sira tanba estatutu laos kompanhia.

Diretor Executivu Servisu Rejistuno Verifikasaun Empresarial, IP (SERVE), Florêncio da Costa Sanches hateten empreza 80% husi 35,000 ne’ebe rejistu iha sistema la hetan oportunidade partisipa iha projetu konkursu publiku.

Nia dehan empreza sira ne’e kategoria empreza en nome individu no tuir lei aprovizionamentu empeza ne’ebe tuir konkursu publiku tenke ho estatutu kompanhia, entau sira barak maka la hetan oportunidade atu kompete hodi dezenvolve sira nia empreza sai bo’ot.

“SERVE hare la fo vantage ba empreza sira ne’ebe estatutu laos kompanhia, entau ami hanoin iha futuru ita tenke halo revizaun ba lei ne’e hodi fo oportunidade ba empreza hotu tantu empreza laos kompanha no kompanha sira iha direitu hanesan atu partisipa,” nia hateten via telefone.

Nia hateten empreza iha rai laran maioria la ho estatutu kompanha entau difisil sira atu partisipa ba projeitu publiku sira governu nian hanesan programa cesta bazika ne’ebe governu implementa liu ba, maske sira iha rekursu finanseiru no ema atu halo servisu.

Nia hatutan diferente empreza laos kompanhia no kompanhia, empreza laos kompanhia sira prense deit fomulario, foto copia dokumentu, bilhete Identidade no mapa lokalizasaun. Maibe kompanhia tenke aprejenta mos estatutu ne’ebe defini naran kompanhia, naran kompanhia nain, lokalizasaun sede, atividade tenke klaru, naran jestor ho kapital $1.

Nia informa hahu tinan 2017, bazea ba lei sosiedade komersial Timor-Leste aplika kapital $1 atu harii kompanhia ida hodi halo atividade. Maibe wainhira atu halo investimentu Timoroan tenke iha kapital $50,000, ema estranjeiru kapital $500,000 no Timoroan no estranjeiru hamutuk kapital $250,000.

Iha parte seluk, Diretora Kompanha NAUTETU I, II. Lda, Maria de Fatima Imaculada Correia da Costa Belo hateten nia kompanhia sempre partisipa iha tenderizasaun sira governu nian no dala barak la hetan oportunidade laos tanba kapasidade finanseiru, maibe asuntu politika.

“Dificuldade mak maneira governu atu selu, dala ruma atraza la selu no birokrasia ne’ebe naruk obra hotu ona ministerio ida ne’e tenke ba hare, ida seluk tenke ba hare tan, buat sira ne’e mak dificulta ami emprezariu sira nia servisu,” nia hateten.

Nia dehan obstaklu ida seluk maka emprezariu no emprezaria barak halo servisu, maibe konhesementu ba manajementu ne’e menus, liu-liu abilidade atu halo relatorio atividade, orsamentu tanba ne’e dalabarak lalao ba oin.

Nia informa iha situasaun agora ho medida saúde publika ne’ebe aplika iha rai laran hanesan estado emergensia, serka sanitaria halo nia deside fila ba rai moris fatin munisipiu Baucau dezenvolve setor agrikultura no hortikultura tanba projetu publiku sira labele lao ho diak.