Kordenador programa Cesta Bazika, iha Minsiterio Kordenador Asuntu Ekonomia (MAKE), Fernando Araújo hateten lista reklamenta ne’ebe sira simu husi Ministerio Administrasaun Estatal hamutuk ema nain 25,386 maka seidauk simu sira nia direitu ba pakote aihan, no ekipa halo ona planu atu halo distribuisaun iha tempu badak.

Kordenador programa Cesta Bazika, iha Minsiterio Kordenador Asuntu Ekonomia (MAKE), Fernando Araújo hateten lista reklamenta ne’ebe sira simu husi Ministerio Administrasaun Estatal hamutuk ema nain 25,386 maka seidauk simu sira nia direitu ba pakote aihan.

Nia salienta reklamante sira ne’e barak liu husi munisipio Ermera ho total ema hamutuk 6,000 resin, Dili hamutuk 3,000 resin no munisipiu seluk, ne’ebe ekipa halo hela diskusaun atu distribui sira nia direitu tanba politika cesta bazika ne’e universal. Signifika ema hotu iha direitu atu hetan pakote aihan.

“Atu informa katak prosesu distribuisaun finaliza ona, maibe ita sei iha lista reklamante mai husi munisipiu sira kuaze 25,000 resin, ne’ebe iha semana ida rua mai ita sei rezolve,” nia hateten wainhira partisipa iha lansamentu relatorio monitorizasaun membru Forum NGO Timor-Leste nian konaba programa cesta bazika, iha salaun FONGTIL Kaikoli, Dili.

Nia rekonhese governu hasoru dificuldade no obstaklu oioin iha implementasaun programa cesta bazika tanba tempu ne’ebe limitadu atu prepara mekanismu implementasaun sira, maibe problema sira ne’e sai referensia bo’ot ba governu iha futuru.

Nia hateten iha kompanhia hamutuk 100 resin maka partisipa iha programa cesta bazika ne’e, no prosesu pagamentu ba kompanha sira ne’e kontinua lao nafatin tuir prosedimentu sira iha ministerio finansas.

Nia informa total sidadaun ne’ebe simu ona sira nia direitu ba pakote aihan liu husi programa cesta bazika hamutuk 1,454,246 iha teritorio tomak.

Entretantu, Diretur Executivu Forum NGO Timor-Leste (FONGTIL), Daniel Santos do Carmo hateten rezultado monitorizasaun sira deskobre lakuna barak iha implementasaun programa cesta bazika, hanesan problema dadus la apropriadu, kuantidade produtu ne’ebe individu sira hetan la to’o $25 dolar amerikadu, presu sasan iha lista pakote bo’ot liu iha merkadu, laiha transparansia no akontabilidade.

“Tuir lei aprovizionamentu kuandu kompanha ida manan projeitu ida husi governu nia so hetan lukru 10%, no saida maka ita deskobre produtu pasta dente iha merkadu faan ho presu 50 centavus ida, maibe iha lista pakote cesta bazika pasta dente $1.50 centavus. Signifika sira manan liu tiha 10%,” nia hateten.

Alende ne’e nia dehan kordenasaun entre liña minsiterio sira no instituisaun kompetente ba servisu inspesaun no kontrolu ba implementasaun programa cesta bazika la maximu tanba ne’e akontese diskriminasaun no injustisa bo’ot.

Iha parte seluk, Adjuntu Komisáriu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Luis de Oliveira Sampaio hateten intervensasun sira nian identifika mos problema hanesan konaba kuantidade, kualidade produtu no sira konsege trava kompanha hat.

“Tuir lolos ministerio sira iha inspektor, maibe la funsiona ho diak. No ita konsege ajuda superviziona hodi salva tiha osan ho montante $66,000 husi kompanha ne’ebe la kumpri kontratu no iha tentative inventa sasan,” nia hateten

Nia konsidera orsamentu ne’ebe aloka ba programa cesta bazika ne’e bo’ot, maibe tempu badak no iha situasaun pandemia laran halo servisu mekanismu kontrolu la funsiona ho diak hodi fo vantage ba kompanha balun aproveita.