Quinta, Março 28, 2024
Total visitors: 766366

Governu liu husi Ministeriu Obras Publika (MOP) identika ona fatin, hanesan, Becora no Comoro, hodi kontrui uma hamutuk 4.000 ba komunidade iha Dili laran.

Ministru MOP, Salvador Eugenio Pires hateten, Dili sai hanesan kapital nasaun Timor-Leste, tanba ne’e ba futuru presija regula abitasaun komunitaria ho organizadu hodi nune’e implementa planu urbanu ho susesu tuir tarjetu.

Ministru MOP, Salvador Eugenio Pires hateten, Dili sai hanesan kapital nasaun Timor-Leste, tanba ne’e ba futuru presija regula abitasaun komunitaria ho organizadu hodi nune’e implementa planu urbanu ho susesu tuir tarjetu.

“Tanba ne’e governu identifika ona fatin hanesan Becora no Comoro hodi bele konstrui uma hamutuk 4.000 ba komunidade sira ne’ebe hela iha Dili,” MOP Pires hateten.

Nia dehan, dadaun ne’e governu identifika uluk rai, depois mak tama ba kontrusaun uma maibe lahalo konstrusaun dala ida deit maibe fazeadamente.

“Konstrusaun uma ba komunidade ne’e tama iha plano kurtu prazu VIII governu konstituisional liu husi planu Diresaun Nasional Planeamentu Urbanu no Abitasaun (DNPUA) nune’e iha futuru hodi fasilita komunidade sira,” nia salienta.

Nia dehan, bainhira prosesu hari uma ne’e hotu governu sei fo uma ba komunidade sira ne’ebe hela bairu la organizado sei muda ba bariu foun, nune’e bele seguru iha situasaun saida deit mak akontese iha Dili.

Alende ne’e nia rekonhese katak dadaun ne’e komunidade sira hela iha Dili desorganizadu, balun okupa rai estadu no balun halo uma iha mota ninin, seluk halo uma iha foho lolon ne’e risku ba dezastre.

Entretanto, Xefe Suku Comoro Eurico de Jesus hateten, rai ne’ebe mak Ministeriu Justisa hamutuk ho Ministerio Obras Publiku, autoridade lokal identifka ne’e hahu husi Ponte CPLP 2 nian mai to’o rai kotun ne’e idenfitikadu ona hodi konstrui uma.

“Planu urbanizasaun ne’e diak ona maibe ita husu governu bainhira atu halo konstrusaun tenke tau komunidade sira ne’ebe antes ne’e okupa iha fatin ne’ebe mak dignu no trata hanesan ema ka nia povu rasik, laos lori ba soe arbiru iha fatin ne’ebe mak la dignu,” nia hateten.

Nia dehan, total uma ne’ebe mak atu kontrui iha fatin refere hamutuk 2.000 hodi koloka komunidade sira bele hela ba ho seguru.