Kordenador Nasional Rede ba Rai, Pedrito Vieira halo alerta ba estado atu labele halo despezu tantu legal no ilegal ba komunidade sira nia hela fatin durante nasaun hasoru hela situasaun emergensia no dificuldade ekonomia tanba ema hotu sofre hela konsekuensia surtu COVID-19.

Kordenador Nasional Rede ba Rai, Pedrito Vieira halo alerta ba estado atu labele halo despezu tantu legal no ilegal ba komunidade sira nia hela fatin durante nasaun hasoru hela situasaun emergensia no dificuldade ekonomia.

Nia lamenta ho deklarasaun husi komisario PNTL Faustino da Costa, ne’ebe fo prazu loron 10 ba komunidade uma kain 11 atu husik sira nia hela fatin tanba prosesu konstrusaun projetu alargamentu kuartel jeral Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) atu ezekuta.

“Prosesu ne’e lao la tuir lei espropriasaun tanba bainhira hasai ema husi fatin ida entau projeitu nain presiza hanoin realojamentu ba komunidade, pelumenus prepara fatin mamuk ida halo fali uma hanesan sira nia uma hela antes,” nia hateten liu husi konferensia imprensa iha Kaikoli, Dili.

“Sira ne’e laos ema nauk ten ida mak mai nauk rai ne’e hodi hela, sira ne’e ema legal ne’ebe hela iha ne’e kleur ona, entau tenke konsidera. Ita nudar nasaun ne’ebe iha lei nia okos tenke konsidera malu.”

Nia dehan lei numeru 8/2017 konaba espropriasaun hateten se deit hakarak hasai ema husi fatin ida tenke hakbesik aan halo konsultasaun no konkordansia hamutuk kona ba despeza administrativu.

Nia hateten sira sei fo asistensia juridku ba komunidade sira atu levanta kazu ne’e ba tribunal, bainhira instituisaun benefisiariu hasai komunidade obrigatorio. No sira mos sei hato’o keixa politika ba parlamentu nasional kona ba kazu ida ne’e tanba sidadaun iha direitu ba propriedade.

Entretantu, Posta Voz komunidade afetado Rogerio Marçal hateten sira prontu atu kopera ho esatdo, liu-liu instituisaun benefisiario atu halo dezenvolvimentu, maibe tenke trata sira ho dignu tuir lei haruka.

Nia dehan tuir lei numeru 8/2017 kona ba espropriasaun tanba utilidade publiku, ne’ebe hakerek iha artigu 8 kona ba prinsipio sira espropriasaun nian ne’ebe dehan katak esproriasaun sempre iha karakter exesional, no tenke uza deit bainhira la posivel uza bein-imovel seluk hodi konkretiza finalidade ka dezenha fali projetu ne’ebe atu implementa ho fundamental ba ninia fin.

“Espropriasaun ne’ebe mak sei halo ba ami nian propriedade nudar violasaun ba prinsipiu ne’ebe temi ona iha leten, no mos espropriasaun ne’e rasik la justifika kona ba karate exesional, no ami la konvensidu tanba sa maka tenke hasai ami nia direitu ba propriedade,” nia hatete.

“Hanesan rai nain no komunidade afetadu, ami prontu hodi kopera ho estado, liu-liu entidade benefisiariu sira hodi halao dezenvolvimentu, maibe tenke tuir prosesu dalan loos nian.”

Nia dehan sira sei la husik mamuk sira nia hela fatin tanba seidauk iha dialogu entre projeitu nain ho komunidade kona ba opasaun sira ne’ebe fo ba komunidade sira.

Iha parte seluk, Membru Parlamentu Nasional, Deputado Antonio Verdial husu governu atu hare no trata asuntu ida ne’e ho dignu no prespetiva juridiku atu labele halo povu sira sente laran moras.

“Favor bo’ot ida husu governu atu trata asuntu ne’e dimensoens ekonomia no trata ho dignu, labele re aloka ema deit la fo indeminizasaun tanba ita nia konstituisaun garantia katak tenke fo indeminizasaun,” nia hateten.