Reprejentante Organizasaun Mundial Saúde, iha Timor-Leste, Doutor Arvind Mathur hateten ministerio da saúde hasoru dezafiu oioin iha servisu prevensaun no kontrolu ba surtu Covid-19, liu-liu contact tracing ou buka tuir kontaktu kazu positivu Covid-19.

Reprejentante Organizasaun Mundial Saúde, iha Timor-Leste, Doutor Arvind Mathur hateten ministerio da saúde hasoru dezafiu oioin iha servisu prevensaun no kontrolu ba surtu Covid-19, liu-liu contact tracing ou buka tuir kontaktu kazu positivu Covid-19.

Nia salienta OMS nafatin hamrik no fo liman ba ministeriu da saúde atu lao hamutuk responde ba dezafiu sira ne’e hanesan haforsa pontu entrada sira, edukasaun no informasaun, buka tuir kontaktu, hasa’e kapasidade laboratoriu nian, survelansia, jestaun kazu iha izolamentu, no servisu asistensia ba moras esensial seluk iha fasilidade saúde hotu.

“Ami hamrik ho minsiterio saúde hodi responde ba Covid-19, ami halo akizisaun ba ekipamentu protesaun pesoal, aimoruk, konsumiveis no ekipamentu teste sira atu governu iha kapasidade ne’ebe disponvel atu responde ba dezafiu sira ne’e,” nai hateten iha servisu fatin Kaikoli, Dili.

Nia dehan presiza intensifika servisu buka tuir kontaktu atu bele deteta lalais halo teste, izola no tratamentu hodi labele hadaet ba ema hira ne’ebe sofre ona moras kronika sira iha komunidade tanba wainhira ema hira ne’e hetan efetado sei fo presaun makas ba professional saúde sira.

Nia hatutan governu no povu Timor-Leste halo servisu ne’ebe diak signifikante tebes iha tinan hira ba kotuk to’o tinan 2020 rejistu kazu numeru ki’ik no laiha mortalidade, maibe servisu sira ne’e lao ladun maximu, liu-liu kontribuisaun komunidade nian numeru kazu sa’e makas durante fulan tolu ikus ne’e no registu mos ona mortalidade.

Nia haktuir atu redus numeru no hakotu transmisaun virus maka ema hotu tenke simu responsabilidade halo tuir regras prevensaun sira ho lolos hanesan uza maskara, fase liman beibeik ho sabaun ou desifentan, halo distansia fisiku, evita halibur malu, iha uma janela sira loke atu loron matan tama ba uma laran tanba ema ida la seguru maka ema hotu sei la seguru.

Iha portunidade ne’e, nia dehan sira kontinua fo apoia intermus tekniku, logistika no finanseiru ba ministerio da saúde atu bele responde ba dezafiu sira ne’ebe hasoru iha servisu luta hasoru surtu Covid-19.

Iha parte seluk, Ministra da Saúde, Doutora Odete Maria Freitas Belo hateten iha orsamentu retifikativu 2021 nian sira propoin $34 milhoens atu responde deit ba dezafiu sira iha servisu prevensaun no mitigasaun surtu Covid-19.

Nia dehan orsamentu ida ne’e aloka $13 milhoens atu sosa tan vasina Covid-19 tanba orsamentu anterior la aloka.

“Vasina ita aloka $13 milhoens, no seluk ita hare ba fatin izolamentu balun ne’ebe lakonsege halo tanba orsamentu la preve iha 2020, entau aloka fali iha orsamentu ratifikativu nian. No hare mos ba hahan ba ema sira iha izolamentu, ema sira iha kuarentina inklui selu ema nia akomodasaun sira,” nia hateten.

Nia dehan sira mos iha orsamentu atu kontratu professional saúde sira hodi apoia servisu responde ba Covid-19 nian, liu-liu servisu survelansia tanba numeru kazu aumenta makas.