Sexta, Abril 19, 2024
Total visitors: 766366

Kordenador Forsa-Tarefa Ba Prevensaun no Mitigasaun Surtu Covid-19 iha Timor-Leste, Doutor Rui Maria de Araújo hateten total pasiente Covid-19 ativu nain 4 husi total 415 maka halo tratamentu iha izolamentu Vera Cruz tanba nain 1 ho kondisaun grave no 3 seluk kategoria moderadu.

Kordenador Forsa-Tarefa Ba Prevensaun no Mitigasaun Surtu Covid-19 iha Timor-Leste, Doutor Rui Maria de Araújo hateten total pasiente Covid-19 ativu nain 4 husi total 415 maka halo tratamentu iha izolamentu Vera Cruz tanba nain 1 ho kondisaun grave no 3 seluk kategoria moderadu.

Nia salienta pasiente 1 grave ne’e ho idade tinan 69, no iha istoria sofre mos moras kronika seluk hanesan diabetiku, obesidade, no infesaun respiratorio ne’ebe afeta ba pulmaun. Alende ne’e nain 3 seluk kagetoria moderanu ne’e nain 1 sofre moras rins.

“Agora dadaun ita iha pasiente grave 1 ne’ebe uza hela tratamentu ida bolu high flow oxygen, signifika nia depende ba oxygen. No agora mediku sira monitoriza hela no halo tratamentu ba moras sira seluk ne’ebe iha, ita hein bele rekupera lalais. Ita mos iha kazu detetadu nain 3 seluk kategoria moderadu, sira nia kondisaun estavel, sira uza oxygen, maibe laos dependente. Sira uza ainhira sira presiza no mediku sira halo observasaun no tratamentu ba moras seluk ne’ebe iha,” nia hateten liu husi konferensia imprensa via Zoom iha Centru Convensaun Dili.

Nia dehan evolusaun kazu iha munisipio Dili kada loron aumenta ba beibeik, liu-liu iha suku tolu ne’ebe transmisaun kontinua akontese hanesan suku Bebonuk, Fatuhada no Comoro tanba rejistu kazu a’as kada loron.

Nia dehan kazu registu a’as iha suku sira ne’e tanba sidadaun sira kontinua sai husi hela fatin no halibur malu, tanba atividade halibur malu ne’e iha potensialidade bo’ot tebes atu hada’et moras COVID-19 ba malu.

Nia hatutan implementasaun serka sanitaria no konfinamentu obrigatorio lao hela iha Dili laran, maibe kapasidade atu emprega regras sira ne’e mak sei difisil tanba ne’e kolaborasaun ema ida-ida nian importante tebes atu hakotu transmisaun virus ne’e ba mai.

Tuir dadus jeral loron 31 fulan Marsu tinan 2021, hatudu total kazu foun hamutuk 41 iha munisipio Dili, rekuperado 8 no ativu halo tratamentu iha izolamentu hamutuk nain 415.

Entretantu, Presidente Parlamentu Nasional, Deputado Aniceto Longuinhos Guterres Lopes hateten projeitu lei No 26/V/°3 konaba autorizasaun deklarasaun extensaun estado emergensia aprova ona hodi fo autorizasaun ba Presidente Republika, Francisco Guterres “Lu Olo” deklara tempu Estado Emergensia iha teritorio tomak ba loron 30 tan, hahu loron 3 fulan Abril oras 00:00pm to’o loron 2 fulan Maio oras 23h59.

Nia dehan projeitu lei ne’e aprovado ho votu afavor 49, kontra 0 no abstensaun 14, signifika katak membru parlamentu hotu konsente atu salva no protese sidadaun sira husi surtu Covid-19.

“Konvida ita hotu mai hamutuk ho governu atu enkara dezafiu bo’ot atu kontrola Covid no salva Timor oan para labele mate tanba covid, no nune’e mos labele mate tanba hamlaha,” nia hateten.

Iha parte seluk, Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, hato’o agradese ba apoia tomak parlamentu nasional nian ba governu hodi responde ba situasaun rai laran, liu husi autorizasaun deklarasaun estado emergensia ba dala sanulu resin rua.

Nia dehan iha dalan rua deit atu responde ba surtu Covid-19, maka ida komportamentu sidadaun sira nian no seluk vasina. Komportamentu liu husi EE sakrifika direitu liberdade sidadaun sira nian, maibe lori mos rezultado diak to’o agora la rejista kazu mortalidade. No governu mos halo esforsu atu asesu ba vasina AstraZeneca ne’ebe sei mai uluk 20% ne’ebe apoia husi sistema Covax no governu mos atu osan hodi hare kompleta 80%.

“Ami anota preokupasaun sira, no halo buat hotu minimiza no redus intensidade avansu virus nian iha tempu oin mai. Se karik ita labele ona ita tama iha faze terseiru transmisaun komunitario maka ami nia previzaun kuandu tama faze ne’e ita laiha kapasidade atu simu tan, entau dalan ida maka ita ida-ida hela iha ita nia uma depois ekipa saúde tau matan ba ita no ita so bele simu deit sira ne’ebe grave ona, ne’e esperensia nasaun sira seluk nian,” nia hateten.