Quinta, Março 28, 2024
Total visitors: 766366

Kordenador Forsa-Tarefa ba Prevensaun no Mitigasaun Surtu Covid-19 iha Timor-Leste (CIGC-SS), Dr. Rui Maria de Araújo anunsia ba publiku katak iha loron 16 fulan Marsu, regista tan kazu foun 5 iha kapital Dili, signifika total kazu iha munisipio Dili sa’e ba nain 77.

Kordenador Forsa-Tarefa ba Prevensaun no Mitigasaun Surtu Covid-19 iha Timor-Leste (CIGC-SS), Dr. Rui Maria de Araújo anunsia ba publiku katak iha loron 16 fulan Marsu, regista tan kazu foun 5 iha kapital Dili, signifika total kazu iha munisipio Dili sa’e ba nain 77.

Nia salienta kazu konfirmadu Lima iha kapital Dili, kazu ida husi suku Madohi aldeia Terra Santa, kazu ne’e kontaktu besik ho familia ne’ebe uma laran ne’ebe anunsia iha loron 7 fulan Marsu liu ba iha BTN II, kazu ida husi suku Fatuhada aldeia 05, nudar professional saúde servisu iha unidade Hemodealisa iha Hospital Nasional Guido Valdares (HNGV). Kazu ne’e nia kontaktu besik ho kazu sira iha cluster SEFOPE, no kazu rua husi Suku Bebonuk aldeia 20 Setembro, sira nia kontaktu ho positivu iha fatin refere, no kazu ida seluk husi Suku Bairo Pite aldeia Avansa, kazu ne’e kontaktu besik ho kazu positivu ida iha cluster aldeia 4 Setembru.

“Kazu iha unidade hemodialisa, diresaun HNGV hola ona medidas hodi tau iha kuarentina kolega servisu sira iha unidade hemodialize, halo dezinfesaun, no buka tuir kontaktu besik husi kazu ne’ebe positivu,” nia hateten liu husi konferensia imprensa iha Sala Situasaun Centru Convesaun Dili via Zoom.

Nia dehan rezultado teste ba kontaktu besik sira husi kazu ne’ebe pozitivu iha unidade pedatria no maternidade iha loron 9 fulan Marsu, hatudu negative, maibe sira sei idnetifika funsionario sira servisu iha cluster kazu positivu iha Dili laran submete hotu ba teste.

Nia haktuir iha kapital Dili identifika ona cluster ou foku hamutuk 23, iha postu administrative Dom Aleixo no Vera Cruz hanesan foku Suku Madohi nian maka BTN II-Terra Santa kazu 9, aldeia Golgota kazu 3, aldeia Loron Matan kazu 4, no suku Comoro maka aldeia Tasi mean kazu 1, aldeia 4 Setembru kazu 2, aldeia Fomento I kazu 3, Fomento II kazu 1, aldeia Fomentu III kazu 2, aldeia Aimutin kazu 1, no suku Fatuhada maka aldeia 03 kazu 7, aldeia 05 kazu 4, no Suku Bebonuk aldeia 20 de Setembru kazu 4, no Suku Bairo Pite aldeia Teki-Teki kazu 1, aldeia Frekat kazu 4, aldeia 5 de Outubro kazu 1, aldeia Avansa kazu 1, no suku Vila Verde maka aldeia Mate Restu kazu 2, no Suku Motael aldeia Hura kazu 1. Alende ne’e identifika mos kazu iha fatin kuarentina Carla Masion kazu 1, instituisaun ministerio finansas kazu 3, SEFOPE kazu 9, Ministerio Transporte no Komunikasaun Kazu 2, no iha eventu formasaun Emergency Obstetrics and Neonatal Care iha Hospital Nasional Guido Valdares (HNGV) kazu 7.

Nia informa loron ohin munisipio Baucau la regista kazu, no kompleta ona teste ba kontaktu besik sira rezultado hatudu negativu. Alende ne’e munisipio Viqueque mos la regista kazu foun, maibe nafatin buka tuir kontaktu besik sira husi kazu rua ne’ebe anunsia hodiseik atu submete ba teste.

Tuir dadus jeral Covid-19, iha loron 16 fulan Marsu hatudu total kazu foun hamutuk nain 5, rekuperadu laiha, no kazu ativu halo tratamentu iha sala izolamentu hamutuk nain 104.

Iha parte seluk, komunidade Manuel da Silva husu governu atu halo intervensaun hodi tulun sidadaun sira tanba situasaun ida ne’e iha inserteja nia laran, no ema hotu tenke halo konfinamentu.

“Hau hanoin agora ita lahatene bainhira mak ita fila ba situasaun normal, agora sidadaun sira komesa halerik ona ba nesesidade bazika hodi sustenta sira nia moris lorloron nian. Espera governu bele iha ona medida ruma urgente hodi responde ba situasaun ida ne’e, liu-liu ema nia nesesidade,” nia hateten.

Nia preokupa numeru kazu konfirmadu iha kapital Dili, kada loron aumenta hela deit, ema barak nia moris depende ba servisu lorloron nian hanesan kondutor transporte publiku sira, ne’ebe bandu labele halo operasaun.