Fulan oin (Novembru), governu liu husi Ministerio Solidaridade Sosial (MSS) sei halo pagamentu ba benefisiario bolsa da mae tinan 2017, hodi ajuda familia sira sosa nesesidade labarik sira nian atu tama ano letivu foun.
Diretor Nasional Asistensia Sosial husi Ministerio Solidaridade Sosial, Mateus da Silva hateten programa bolsa da mae uniku programa ne’ebe kontribui ba redusaun pobreza iha Timor –Leste.
Tanba, nia dehan programa ida ne’e nia alvu ba liu familia vulneravel sira hanesan feto faluk, oan kiak, kbi’it laek no laiha rendimentu ne’ebe sufsiente atu supporta oan sira nia eskola.
Nia dehan, subsidio ida ne’e ki’ik tebes tanba kada labarik ida hetan $5 kada fulan no tinan ida mak simu dala ida, hodi ajuda sosa sira nia presiza hanesan kadernu, lapis, lapizeira, apagador, sapatu no farda.
“Ita nia esperansa mak labarik sira ne’e tenke remata ensino sekundario, atu kontinua ba oin sira ne’ebe iha prestasaun diak bele aplika ba bolsu estudu sira husi governu no nasaun seluk,” nia hateten via telephone.
Nia dehan, kriteria ba familia ne’ebe inan-aman kompletu, maibe laiha rendimentu sufsiente no oan barak sei foti labarik nain tolu atu asesu ba subsidio ne’e.
Kona ba progressu husi programa ida ne’e durante implementasaun, nia dehan ministerio seidauk halo peskiza ida kona ba impaktu husi programa ida ne’e ba familia vulneravel sira, maibe planu ona atu halo iha tempu badak.
Tuir dadus atual ministerio nian, iha familia hamutuk 51,000 resin mak sei hetan subsidio ba tinan ida ne’e no familia balun iha labarik nain rua no tolu.
Iha tinan 2008, governu hahu implementa programa ne’e ba iha munisipio pilotu rua, maibe tanba iha impaktu positive ba familia kbi’it laek sira governu deside liu husi dekretu lei No 28/2012 halo extensaun ba teritorio tomak, ho objetivu atu ajuda familia kbi’it laek nia oan sira asesu mos ba edukasaun formal.
Entretantu, Diretora Edukasaun Munisipio Aileu Cristina da Conçeicão hateten sira iha kooperasaun servisu ne’ebe diak ho ministerio implementador atu halo monitorizasaun, tanba tuir lei subsidio ne’e fo ba labarik ne’ebe sei ativu eskola.
“Nia justifikasaun ida mak labarik tenke iha kaderneta ne’ebe sai duni husi eskola ne’ebe nia eskola ba,” nia hateten.
Nia esforsu, ne’ebe sira halo mak halo enkontru ho inan-aman sira atu fo hanoin sira halo managementu ida ne’ebe diak hodi supporta oan sira nia eskola to’o remata, osan ne’e labele halo fali buat seluk.
Nia informa, familia liu –liu labarik barak mak sente duni benefisio husi programa ida ne’e, tanba barak mak husu atu subsidio ne’e labele para bainhira labarik idade 17.
Iha parte seluk, familia benefisiario Francisca Amaral hateten programa ida ne’e ajuda tebes sira atu supporta oan sira ba eskola, tanba sira laiha rendimentu ne’ebe regular atu haruka ona sira ba eskola.
“Ami laiha rendimentu ne’ebe nato’on hodi supporta oan sira nia eskola tanba ne’e subsidio ida ne’e ajuda tebes ami,” nia hateten
Nia husu, governu reve politika ida ne’e atu subsidio ne’e labele to’o deit labarik idade 17 tanba bainhira tama ba universitario sira nia presiza barak tebes no presiza osan ne’ebe bo’ot.